Zašto smo PROTIV?

U iščekivanju mogućeg poteza Ustavnog suda nakon današnjeg poziva grupe građana da se provede nadzor nad zakonitošću i ustavnošću državnog referenduma, donosimo  izjave poznatih Dalmatinaca koji će svoj glas dati kako bi spriječili  civilizacijsku sramotu.

Zbog čega će umjetnik Siniša Labrović, pjevač Saša Antić, sociolog Vjeran Katunarić, aktivistkinja Duška Boban, političarka Marijana Puljak i drugi glasati protiv čitajte na STavu.

 

labrovic2

Siniša Labrović, umjetnik:

Glasat ću protiv jer fašizam ugrožava zdravlje i nije dobar ni za koga.

Luka Barbić, TBF:

Potpuno je besmisleno i idiotski trošiti pare kad u državi ima puno bitnijih pitanja koja se trebaju riješavati. Stvarnost je postojala puno prije crkve i države.

Tamara Visković, voditeljica Multimedijalnog centra Split:

Glasam protiv jer

Tamara Viskovic2a) postoje civilizacijska, kulturna i znanstvena dostignuća koja ne smiju biti predmet pukog nadglasavanja, i roba na dnevnopolitičkoj tržnici;
b) je zlobno tražiti da se drugome uskrate prava koja sami uzimate zdravo za gotovo;
c) je groteskno potrošiti toliku energiju i novac da bi susjedu zagorčao život;
d) Ustav nije mjesto za populističko napucavanje;
e) me na čisto osobnoj razini živciraju likovi koji se smatraju ugroženima i uvrijeđenima samo zato jer tamo negdje navodno postoji netko tko ne živi skroz isto kao i oni;
f) i na koncu zato jer mislim da bi vrijeme koje moralne vertikale provedu roneći krokodilske suze nad dječicom nepodobnih roditelja koje će vršnjaci maltretirati u školi, bilo bolje utrošeno na odgajanje djece da ne zlostavljaju kolege. Uopće. Ni iz kojeg razloga. Osim, naravno, ako ne misle da ovi zlostavljaju sami sebe…. Za pokoru što im se tata zove Dragica.

Ante Krstulović, glumac:

“Protiv sam ugrožavanja ljudskih prava, smatram da svakoga treba pustiti da živi kako hoće.

Mirko Petrić, sociolog:

Ne protivim se referendumu, jer svatko tko prikupi određen broj potpisa ima pravo na organiziranje izjašnjavanja na određenu temu, ali protiv se tome da rezultat referenduma ulazi u ustav. Pitanje definicije bračne zajednice promjenjivo je i regulira se zakonski a ne ustavno.

Predstavnicima inicijative koji misle da će unošenje onoga što sada piše u zakonu u ustav “trajno“ osigurati definiciju braka koju žele, može se reći da se ustav ponovo može promijeniti, ako se svakoj temi iz područja zakonske regulacije počne pristupati na način na koji joj oni pristupaju.

Na referendum ću izaći i glasati “protiv“. Moj stav je, inače, da bi u sekularnoj državi svaka zajednica „dviju odraslih osoba koje odluče preuzeti odgovornost jedna za drugu pred zakonom“, trebala biti upravo ono što se naziva „registriranim partnerstvom“, ili kako se to zvalo u Francuskoj “paktom civilne solidarnosti“. Svakoga tko želi nešto drugo uputio bih na sklapanje crkvenog braka, pa bi mjesto na kojem se provode razne inicijative oko definicije braka postale različite crkve i vjerske organizacije.

Marinko Biškić, poduzetnik i glazbenik:

Suludo je to što ćemo potrošiti skoro 50 milijuna kuna za prijenos jedne zakonske odredbe u Ustav. Ovo je samo još jedan od dokaza da demokracija nije najbolje rješenje kao i to do kuda ljudska glupost može otići.

 

duska2Duška Boban, Inicijativa za Marjan:

“U pravilu ne volim podjele koje uključuju “glupane”, iako shvaćam da postoje situacije kad se takvim podjelama teško oduprijeti. Ovih se dana u medijima “glupanima” naziva pripadnike dominantne većine koji traže referendum o braku kako bi zaštitili jednu imenicu u hrvatskom jeziku i time zanijekali Ustavom zagarantirana prava malobrojnijeg dijela građana. Meni se ipak čini kako su u toj priči sa aspekta slobode ugroženi ovi prvi.

Naime, građani koji osporavaju slobode koje imaju sami drukčijima od sebe najčešće su izmanipulirane žrtve dogmatskog marketinga o “zlu koji želi uništiti svijet”. Nemaju mogućnosti uvidjeti kako sami nisu slobodni pojedinci, kako su tek pasivno nasađeni u identitet kojeg su igrom slučaja naslijedili, koji je kreacija vjerskih poglavara i njihovih činovnika. Na strani malobrojnijih, čije pravo na vidljivost osporava zapravo insuficijentna većina, ionako je vrijeme.”

dr.sc. Valerija Barada, sociologinja:

Na referendum treba svakako izaći i, prema mome mišljenju, zaokružiti “protiv”. Bojkot izlaska na referendum u ovom slučaju nije osobno odbijanje postavljenog pitanja, nego je pristanak na diskriminaciju.

Premda je poštivana procedura u raspisivanju referenduma, te iako je referendumsko izražavanje u samoj srži demokracije, problematika ovog konkretnog pitanja je sadržana u krajnje diskriminirajućoj odredbi braka, koja se pokušava uvesti u dokument koji za to, prema definiciji, nije primjeren. Međutim, baš zahtjevom da heteronormativna definicija braka uđe u Ustav, inicijativa U ime obitelji ju je nominirala kao temeljno ljudsko pravo i time stvorila potrebu da se ovakvo pitanje potpuno zaustavi. Naime, radi se o legitimiranju potencijalno opasnih mehanizma isključivanja raznih manjina iz matice društva, a na temelju neinformiranih, neutemeljenih i netočnih svjetonazorskih stavova.

Zahtjev za ustavnom odredbom braka kako je predloženo, predstavlja uzaludno opiranje socijalnim i kulturnim promjenama kroz koje Hrvatska htjela-ne htjela prolazi. Zato smatram da je potrebno zaokružiti “protiv”, jer se osim iskazivanja mišljenja o konkretnom pitanju, istovremeno radi i o glasu protiv diskriminacije uopće. Umjesto krivo postavljenih i nepotrebnih ideoloških borbi kroz neutemeljeno referendumsko pitanje, prije bih se založila za još više spolnog odgoja, građanskog odgoja, obrazovanja za ljudska prava, međureligijskog dijaloga, etike i medijskog odgoja u školama, ali i u i za razne hrvatske javnosti uopće.

Ljubica Marčetić Marinović, docentica Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu

Mislim da Hrvatska nije spremna za direktnu demokraciju što dokazuje I ovakvo ugrožavanje ljudskih prava I sloboda. S obzirom da je skupina koja je inicirala referemnudm pokazala da je dovoljno moćna, pitam se koje je sljedeće pitanje koje će se postaviti.

Marijana Puljak, vijećnica Gradskog vijeća Splita:

To pitanje nije potrebno definirati ustavom, jer time nećemo biti bolje društvo.

 

katunaricdr.sc. Vjeran Katunarić, sociolog:

Glasat ću protiv zbog očitog pokušaja preusmjeravanja resantimana na seksualnu manjinu zloupotrebom formalnopravnog mehanizma (neposredne) demokracije. Jednostavnije rečeno, ne nužno i manje istinito, u glavama većine, lezbijke, homoseksualci i ostali nastrani tipovi su “seksualni Srbi“. Uzmemo li u obzir koje su sve skupine (bile) proganjane od strane autoritarnih režima u novovjekovnoj epohi – žene, Židovi, Romi i druge etničke ili vjerske manjine (ovisno o tome čija je većina na vlasti), LGBT osobe… – možemo zaključiti da na red uvijek dolaze one skupine koje nemaju dovoljno svojih članova u društvenim ili političkim elitama, odnosno čiji se položaj u društvu još uvijek nalazi u sivoj zoni pravne teorije i prakse.

I možemo se pitati koje su skupine ili čak ustanove sljedeće na redu. Svakako one društveno nepriznate, a to je, nakon radnika, dugi niz “nepotrebnih“ znanstvenika, inženjera, umjetnika… Demokracija bi trebala prestati postojati kao vladavina većine nad manjinom, ako potonji nisu kriminalci. Izgleda ipak da ovih ima mnogo više među većinom i njezinim predstavnicima, iz čega nije teško izvući zaključak zbog čega se tako rado koristi pravo referenduma…

Saša Antić, TBF:

Glasat ću protiv jer mi tako nalaže savjest i etika. Stvarno je žalosno što moram izlaziti na referendum i glasati protiv da bi zaštitio nečija ljudska prava i slobode. Ova zemlja je postala potpuna ludnica.

Alen Munitić, direktor Festivala mediteranskog filma Split:

Glasat ću protiv jer sam uvjerenja da svi građani Hrvatske moraju imati jednaka prava i jer ne vidim nikakvog smisla u postavljanju ovakvog referendumskog pitanja. Naime, ne mogu shvatiti čime se to družina okupljena oko U ime obitelji osjeća ugroženo, koja su im prava narušena i od čega ih to treba zaštiti?!

S druge strane, glasom protiv treba osigurati da napokon zaista profunkcioniramo kao svjetovna, a ne vjerska država jer stvarno mislim da država nema pravo ulaziti ljudima u intimu. Protiv sam toga da nam živote kontrolira netolerantna manjina koja društvom širi samo mržnju. Za mene ovaj referendum nije čin demokracije jer se radi o oduzimanju nečijih prava.

Nora Verde, književnica:

Odrastajući u Dalmaciji osjetila sam na vlastitoj koži kako se okolina ponaša prema osobama drugačije seksualne orijentacije, parovima i djeci iz izvanbračnih veza.  Ozvaničiti diskriminaciju i ugraditi je u Hrvatski Ustav posljednje je što treba našem društvu.  Učvršćivanje mržnje prema drugačijima nije vrijednost koju smijemo podržati.  Nadam se da će građani/ke pokazati da 1. prosinca ne glasaju za stranke, lobije, političke grupacije, već za jednake mogućnosti i dostojanstvo svih ljudi.or

Tanja Petrović, Centar za suočavanje s prošlošću – Documenta:

Na referendum ću izaći iako smatram da je predloženo referendumsko pitanje protuustavno jer ugrožava prava LGBT manjine. Zadaća je demokratskoga društva i institucija države osigurati poštivanje ljudskih prava, a ovom bi se odredbom obespravila konkretna manjina i zato ću kao odgovorna građanka glasavati protiv.

Boba Đuderija, kniževnica:

Glasat ću “Protiv” jer ovaj referendum predstavlja diskriminaciju manjine od strane većine. Sramotna je već i sama mogućnost raspisivanja ovakvog referenduma, jer, kao što je netko rekao: “O temeljnim ljudskim pravima se ne raspravlja, zato se i zovu temeljna ljudska prava”.

Leburic Anci-05-2006

dr.sc. Anči Leburić, redovita profesorica sociologije na splitskom Filozofskom fakultetu:

Dva su momenta ovdje kljucna. Referendum na zahtjev građana svakako je izraz demokratskoga razvoja jedne zemlje i njenoga civiliziranja, ali:

1. Definirati zajednicu na referendumski način, totalno je neprimjereno društvenoj zbilji i onome što se uistinu u našim životima dogadja, a u širem okružju pogotovo, kako europskom, tako i globalizacijskom…Naime, ne samo teorijski već i empirijski, poznajemo nekoliko vrsta zajednica i zašto to negirati, zašto oduzimati nekome pravo da živi drugačije ili da bude posebniji. Tim više, što popriličan broj ljudi još uvijek tabuizira svoje načine življenja, raznim mimikrijama i skrivanjem. A zašto kad se može živjeti slobodno!? Osim toga, inzistiranje na nekakvom uniformiranju životnih zajednica samo vodi u produbljivanje raznih oblika socijalne patologije. Kao da toga već nemamo previše?!

2. Totalno je nepromišljeno u ovoj teskoj drustvenoj situaciji, osiromašenoj u svemu i svačemu, tolike milijune trošiti na nešto što je danas svakako marginalnija tema među onima koje su daleko bolnije. Štrajkaju nam liječnici, gomila nezaposlenih, znanost nam stenje, vrijednosni sustav nam je u kaosu, a mi se bavimo nečim o čemu se javno još moglo raspravljati, educirati, objasnjavati, itd….No, mi u zemlji već imamo na djelu razne tiranije, pogotovo one koje dežurni etičari promišljeno lansiraju, a riječ je o iskrivljenoj, lažnoj i nadasve sebičnoj životnoj opciji, koju ćemo još blagosloviti Ustavom…. Nekima sve ovo svakako dobro dođe da bi se nastavili pretvarati, glumiti humaniste, obiteljske ljude, plemenite, smjerne, pobožne, visokih ideala, a zapravo u svemu tome vidim poplavu sofisticiranoga nasilja različite vrste….na veliku žalost i dugoročne posljedice za svih nas.

Zoja Odak, glumica:

Nisam za tu diskriminatornu inicijativu jer to osjećam kao nešto što nas vraća unazad po pitanju građanskog života i svjetonazora.

Ne vidim zašto je potrebna takva definicija u Ustavu, čega se inicijativa u Ime obitelji panično boji, ne razumijem takav nedostatak ljubavi i na kraju tu ne vidim ništa kršćansko.

Ivica Buljan, redatelj:

Borba za jednakost ljudskih prava je neprekinut napor. Birači koji su glasali za lijevu koaliciju očekivali su da će ona ostvariti obećanja iz izborne kampanje. Nije nikad višak spomenuti s koliko se žrtava ostvarilo ukidanje ropstva, s koliko hrabrosti su žene izborile pravo na jednakost, niti koliko je truda uloženo u denacifikaciju Europe nakon Drugog svjetskog rata. Depenalizacija homoseksualnosti bila je prvi, a predloženi Zakon o životnom partnerstvu drugi korak u civilizacijskoj evoluciji.

Sramotno je koliko su naše političke i društvene strukture zakazale u edukativnom i medijskom pojašnjavanju prava na manjinske slobode koje ničim ne ugrožavaju većinu, već pridonose harmonizaciji zajednice. Donedavno patrijarhalne  države poput Španjolske, prihvatile su pravo na istospolni brak. U sredinama poput Velike Britanije, desnica je bitno doprinijela liberalizaciji normi, dok kod nas niti ljevica ne može pokrenuti transformaciju u suvremeno društvo.

Sonja Dvornik, fotografkinja:

sonja2Ljubav nema spol i zato glasam protiv.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

M.Ba., I.M.

foto naslovne fotografije: Rišpet

1 comments
Gay
Gay

Sve placeni oglasi !!!