Zašto Marjan nije kulturno dobro?

Već duže vrijeme traju medijske polemike oko proglašenja zona konzervatorske zaštite u Splitu. Cijela priča otpočela je 22. listopada 2010. godine kada je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, na prijedlog Konzervatorskog odjela u Splitu, ukinulo konzervatorsku zaštitu Park šume Marjan, piše Srđan Marinić (Društvo Marjan) na Gradskom blogu splitskog gradskog vijećnika Tomislava Ajulevića Grgasa.

Uvidom u Konzervatorsku podlogu Prostornog i Generalnog urbanističkog plana grada Splita od travnja 2003. godine kao Kulturno dobro na području Grada Splita navedena je Zona zaštićenog krajolika: “Zona zaštićenog krajolika na području obuhvata Generalnog urbanističkog plana Grada Splita jest park – šuma Marjan.”

Iz navedenog sasvim je jasno da je Park šuma Marjan kulturno dobro na području Grada Splita i to Zona zaštićenog krajolika zaštićene urbane cjeline Zone B Grada Splita.

Nadalje, u Rješenju Ministarstva kulture od 30.06.2008. kojim se utvrđuje da Kulturno – povijesna cjelina grada Splita ima svojstva kulturnog dobra, navodi se: “Za područje poluotoka Marjan na kojemu je veći dijelom proglašena Park šuma Marjan, mjere zaštite odnose se na maksimalno očuvanje krajobraznog karaktera kulturno – povijesne cjeline, uključujući šetališta, Marjanske skale, vidilice, dužobalne šetnice i obali. Treba strogo kontrolirati svaku nadogradnju, dogradnju i interpolacije, tj. Nove gradnje na području Marjana. Sve zahvate treba podrediti maksimalnom očuvanju vizure na Marjan i panorame s Marjana, te ambijentalnog sklada cjeline.”

U Obrazloženju istog Rješenja navodi se: “Područje poluotoka Marjan s Park šumom Marjan izuzetno je vrijedna cjelina koja se osim krajobraznih, hortikulturnih i ambijentalnih vrijednosti odlikuje i kulturno – povijesnim značenjem. Na tom se području nalaze značajni arheološki lokaliteti od prahistorije, antike i srednjeg vijeka, niz srednjovjekovnih i renesansnih crkvica, ali i vrijednih građevina s početka 20. stoljeća poput Galerije Meštrović, Oceanografskog instituta, Prirodoslovnog muzeja, Meteorološke stanice i drugih.”

I iz ovog Rješenja Ministarstva kulture sasvim je razvidno da je Park šuma Marjan dio kulturnog dobra Kulturno – povijesne cjeline grada Splita.

Odlukom Gradskog vijeća Grada Splita od 27.veljače 2012. godine poluotok Marjan s Park šumom Marjan, na zahtjev Konzervatorskog odjela u Splitu, opet postaje kulturno dobro, ali ovaj put samo lokalnog značenja. Tek na pritisak javnosti i udruga civilnog društva, 24. travnja 2013. godine dio poluotoka Marjan postaje preventivno zaštićen na period od 3 godine, do utvrđivanja svojstva kulturnog dobra.

Nameće se pitanje, kada i zašto je Park šuma Marjan izgubila svojstva kulturnog dobra?

Analizirajući rješenja koja su se donosila za Park šumu Marjan kao kulturno dobro, uočava se apsolutna nekonzistentnost nadležne institucije. Tako je Park šuma Marjan u periodu od nešto više od tri godine, promijenila četiri različita statusa mjera zaštite. Od zaštićenog kulturnog dobra nacionalnog značenja, preko potpunog ukidanja zaštite, do kulturnog dobra lokalnog značenja i naposljetku preventivne zaštite na period od 3 godine do utvrđivanja svojstva kulturnog dobra, i to bez ikakvih promjena na području Park šume Marjan koje bi uvjetovale takve drastične razlike u kategoriji konzervatorske zaštite.

Sve postaje puno jasnije, kad se spomene činjenica da je mjesec dana prije potpunog ukidanja konzervatorske zaštite, 22. listopada 2010. godine, raspisan Urbanističko – arhitektonski natječaj uređenja kupališta i ugostiteljske građevine na području Prve vode, koje se u potpunosti nalazi u Park šumi Marjan. Među ciljevima natječajnog postupka spomenutog natječaja navodi se: “Konačno uređenje sa svojim prostorno – funkcionalnim odrednicama treba biti ujedno i poticajni nukleus za kreiranje šireg urbanog konteksta sjevernog dijela poluotoka Marjan”.

Upravo u ovoj rečenici može se sagledati kakvu budućnost su Park šumi Marjan namijenili pojedini splitski urbanisti i arhitekti koji su pripremili ili sudjelovali u ovom spornom natječaju. Može se naslutiti sudbina Park šume Marjan nakon završetka perioda od 3 godine (24. travnja 2016.), koliko traje preventivna konzervatorska zaštita, ukoliko se pravovremeno ne reagira. A jedina isprava reakcija je proglašenje trajne konzervatorske zaštite cjelovitog područja Park šume Marjan, s jasno naznačenom zabranom izgradnje novih objekata.

Da apsurd bude veći, manipulacije statusom kulturnog dobra Park šume Marjan događaju se u periodu dok traju pripreme za kandidaturu Grada Splita za europsku prijestolnicu kulture.

STav