TTIP – sukob multinacionalnih kompanija i naroda

Udruga Cenzura Plus organizirala je u srijedu, 10. lipnja, u Zlatnim vratima javnu tribinu o TTIP-u (Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo), čiji je cilj bio informirati javnost o tome što je zapravo TTIP, o njegovim spornim točkama te mogućim posljedicama. Govornici su bili Dean Derežić, koordinator akcije Zaustavimo TTIP, Hrvoje Radanović, član Zelene Akcije te Gordan Duhaček, novinar T-portala.

Derežić je izlaganje započeo osvrtom na najsporniju točku TTIP-a – ISDS (Investor-state dispute settlement). “ISDS je mehanizam koji omogućuje velikim multinacionalnim korporacijama da tuže države kad god najave nekakav zakon koji bi mogao štetiti korporacijama”, objasnio je. Nizom je primjera ilustrirao kako zapravo ISDS funkcionira. “Najteži je primjer Argentine, gdje je došlo do ekonomske krize i siromaštva. Vlada je pokušala spriječiti društvene nemire pa je povukla par poteza, poput zamrzavanje cijena struje i vode te devalvacije valute. Zbog toga su dobili više od 40 tužbi međunarodnih korporacija, a do 2008. godine isplatili su čak milijardu i 150 milijuna dolara”, upozorio je.

Pojasnio je i kako ISDS funkcionira u tehničkom smislu. “Presude donose tri arbitra: jednog bira korporacija koja je podigla tužbu, jednoga država protiv koje se tužba podigla, a jednog MMF”, rekao je. Takvu preraspodjelu arbitara smatra nepravednom, a posebno se boji, kazao je, postavljanja novih presedana koji bi u budućnosti mogli nanijeti velike štete državama. Istaknuo je kako je dosad podignuto više od 500 ISDS tužbi, od kojih je otprilike pola završeno. Od završenih, samo je jedna trećina bila u korist država, dok ostale dvije trećine otpadaju na presude u korist korporacija ili nagodbe između stranki. Protiv Hrvatske se, kaže, vodi pet takvih tužbi, od kojih je najpoznatija MOL-ova.

Radovanović se u izlaganju posvetio točkama TTIP-a koje se tiču pitanja zaštite okoliša i sigurnosti hrane u Europi. “TTIP nije tipičan trgovinski sporazum, unutar njega se ne pregovara o stvarima kao što su snižavanje carina ili nešto slično, nego se vrlo eksplicitno govori kako je njegov primarni cilj ukidanje sekundarnih barijera u trgovini. To se prvenstveno svodi na usklađivanje regulativnih standarda s obje strane Atlantika, a iskustvo nam govori da će se prije ići na obaranje tih standarda nego na podizanje”, poentirao je. Nadodao je kako je u sklopu te točke planirano osnivanje Vijeća za regulatornu suradnju koje bi tu praksu nastavilo nakon potpisivanja TTIP-a, no nije jasno tko će se naći u tom vijeću niti kako će točno ono funkcionirati.

Objasnio je i što bi “ujednačavanje standarda” trebalo značiti za budućnost Europe. “U Europi se koristi “princip predostrožnosti” koji omogućava da se zabrani puštanje određenog proizvoda na tržište ukoliko ne postoji znanstveni konsenzus o njegovoj sigurnosti”, konstatirao je. Istaknuo je kako u SAD-u praksa nije takva, već se štetnost proizvoda utvrđuje tek nakon njegova izlaska na tržište, a do toga može proći i nekoliko godina. Američkim farmerima je, kazao je, u uzgoju životinja dozvoljen niz postupaka koji su u Europi zabranjeni. Kao primjere, naveo je tretiranje govedine hormonima, tretiranje mesa mliječnom kiselinom, dezinfekciju mesa kloriranom vodom i sličnim sredstvima itd. “U Europi imamo farm-to-fork pristup, čime se podrazumijeva da se kontrolira čitav proces proizvodnje hrane, od uzgoja životinja do finalnog proizvoda. S druge strane, u SAD-u se zakonodavstvo fokusira isključivo na finalni proizvod, a proces ih ne interesira”, upozorio je.

Osvrnuo se i na neke druge sporne točke povezane s “ujednačavanjem standarda”, poput dolaska GMO proizvoda na europsko tržište te regulativa vezanih uz kemikalije, naročito pesticide, koji su u SAD-u dopušteni, ali u Europi ne. Što se zaštite okoliša tiče, kao najsporniju temu istaknuo je poglavlje TTIP-a o energetici. Naglasio je da postoji nekoliko problematičnih točaka o energetici, navodeći kao primjere fracking, postupak drobljenja stijene uz pomoć hidrauličke tekućine pod visokim tlakom, što se smatra iznimno opasnom i za okoliš štetnom metodom, te vađenje nafte iz katranskih pijesaka, što je ekološki nepovoljnija metoda od konvencionalnog vađenja. Svoje je izlaganje zaključio usporedbom američkog i europskog zakonodavstva. “Amerikanci imaju mnogo liberalnije zakonodavstvo od EU-a, što im ne odgovara”, kazao je.

Duhaček je izlaganje otvorio komentarom kako u Hrvatskoj još nije izrađena stručna studija o TTIP-u i njegovim efektima na Hrvatsku i njezino gospodarstvo, a zatim se osvrnuo na trenutačno stanje u Europskoj komisiji. “U Bruxellesu se može vidjeti da je Europska komisija uplašena zbog aktivističke kampanje protiv TTIP-a jer smatraju da gube medijsku bitku”, poentirao je. Naglasio je kako aktivisti oslabljuju njezinu poziciju u odnosu na SAD, što bi moglo dovesti do lošijih uvjeta sporazumu, a time i do nezadovoljstva pojedinih zemalja članica EU-a koje trebaju taj sporazum potpisati. Kao primjer, naveo je nedavno curenje određenih poglavlja TTIP-a u medije koje je, kazao je, aktivistima dao netko očigledno nezadovoljan smjerom u kojem pregovori idu.

Istaknuo je i kako SAD trenutačno pregovara i oko transpacifičkog sporazuma, čime bi se stvorila najveća zona slobodne trgovine na svijetu. Ponovno se postavilo pitanje američke želje za trgovinskom dominacijom. “Amerikanci se nadaju da će im uspjeti barem jedan od ta dva sporazuma, a možda i oba”, zaključio je te se zapitao je li nam bolje biti unutar ili izvan te zone.

Pokušao je prikazati i neke pozitivne efekte koje bi TTIP izazvao, pa je istaknuo kako se planira porast BDP-a u EU za 0,5 posto, a navodno bi sporazum trebao najviše pogodovati malim i srednje velikim firmama. Derežić se nadovezao te utvrdio kako podaci kojima barata EU počivaju na nerealističnim studijama, dok realističnije, poput one Jeronima Capalda, pokazuju kako će do 2026. godine doći do manjeg pada BDP-a unutar EU-a, a najgore će proći skadinavske zemlje.

Tribinu je zaključio Radovanović govoreći kako se stvara kriva percepcija oko suprotstavljenih strana u TTIP-u. “Ne radi se o sukobu SAD-a i EU-a, nego o sukobu multinacionalnih korporacija i naroda.” Korporacije i s jedne i s druge strane Atlantika, kazao je, traže jednake standarde i uvjete poslovanja.

Nakon tribine, uslijedili su komentari i pitanja iz publike, otvorio se širok dijapazon tema kao što su ugrožena radnička prava, razlozi zbog kojih je Hrvatska uopće ulazila u EU, realna perspektiva života u SAD-u, a na koncu i Novi svjetski poredak, no malo se toga uspjelo zaključiti jer su govornici neprekidno upadali jedni drugima u riječ. Atmosfera je bila prilično uzavrela pa je došlo i do verbalnih sukoba oko stavova. “Vi nemate nijedan dokument, ja nemam nijedan dokument, mi ne možemo o tome raspravljati!”, zaključio je jedan gospodin iz publike koji je, kako je sam rekao, za TTIP.

Frane Rogošić

5 comments
Mislav Kekez
Mislav Kekez

znači ako država zajebe nešto biti će u istoj pravnoj poziciji (dakle tužena) kao i pojedinac/neka firma. u čemu je problem? pa ja bi baš volio da ih se tuži, gadove nesposobne

Portal STav
Portal STav

Sani Šitić, isprike, radimo na tome. i nas zbunjuje.

Frane Rogosic
Frane Rogosic

gospodin duhaček je bio malo nejasan u tom dijelu, ali pretpostavljam da se radi o tome da aktivisti ugrožavaju poziciju europske komisije, zbog čega bi se uvjeti TTIP-a mogli promijeniti na štetu EU-a, što bi onda dovelo do toga da države koje potpisuju ugovor dobro promisle prije nego potpišu, ako uopće potpišu... a kao primjer, naveo je slučaj s curenjem poglavlja tako sam barem ja to protumačio, ne mogu sa sigurnošću reći da je on to baš tako mislio, možda se čovjek malo zapleo :)

Laris Lara Grubelic
Laris Lara Grubelic

Ja doduse nisam razumjela dio gdje zbog aktivista slabi pozicije EU komisije pa ce ugovor za EU biti losiji?!? Jedina istina je da TTIP treba samo multinacionalnim kompanija s jedne i druge strane Atlantika... ni malim ljudima, ni malim drzavama on ne treba, bez obzira sta nasa draga Merkel kaze!

Sani Šitić
Sani Šitić

Moze li vam se jednom poklopiti slika sa člankom?Ne razumin u cemu je problem,ali zbunjuje.