Svjetlosno zagađenje ili odlična inovacija

Izdavanjem dozvola za postavljanje svjetlećih solarnih klupa na Prvu vidilicu splitski je konzervatorski odjel zanemario i konzervatorske smjernice koje je sam predložio.

Nekoliko mjeseci nakon što su postavljene, solarne klupe na Prvoj vidilici na Marjanu prestale su svijetliti po noći. Prema riječima Roberta Koharevića, ravnatelja Javne ustanove za upravljanje park-šumom Marjan, od listopada pa sve do ožujka biti će u stanju hibernacije, odnosno neće svijetliti, ali će se preko njih i dalje moći puniti mobiteli. Hoće li pametne klupe, kako ih još nazivaju, doista zasvijetliti na proljeće, ostaje za vidjeti.

foto: STav

foto: STav

Naime, Društvo Marjan od Ministarstva kulture zatražilo je nadzor zakonitosti akta kojim je Konzervatorski odjel u Splitu Javnoj ustanovi dao dopuštenje za postavljanje klupa, nakon čega planiraju pokrenuti i Upravni spor na sudu, te tražiti uklanjanje klupa koje su, kako tvrde, postavljene suprotno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Postavljanje solarnih klupa na Prvoj vidilici podijelilo je javnost. Neki Splićani smatraju da je riječ o dobrom potezu, hvale mladog solinskog inovatora Ivana Mrvoša i njegove pametne klupe preko kojih se mogu puniti mobiteli, a uskoro bi se trebala moći uspostaviti i besplatna internetska veza, pa će se legendarna panorama Splita s Prve vidilice s lica mjesta u tili čas i besplatno moći odaslati bilo kamo. Drugi su pak zgroženi devastacijom najpoznatijeg splitskog vidikovca, tvrde da su klupe sastavljene od metalnih profila i solarnih panela neukusne, loše dizajnirane, bez naslona pa time i neudobne, da im je mjesto svugdje, samo ne tamo gdje su postavljene, a pogotovo su kivni na činjenicu što svijetle po noći, pa se ista ona legendarna i neponovljiva panorama Splita s Botićevog šetališta više uopće ne može vidjeti zbog svjetlosnog zagađenja na Prvoj vidilici.

Solarne ili pametne klupe postavljene su, barem što se Javne ustanove za upravljanje park-šumom Marjan tiče, prema pravilima. Ravnatelj Robert Koharević zatražio je i dobio dozvolu za postavljanje klupa od Konzervatorskog odjela u Splitu i županijskog odjela za zaštitu okoliša. Pitanje je međutim zašto je i na osnovu čega Konzervatorski odjel u Splitu, na čijem je čelu Radoslav Bužanžić izdao tu dozvolu.

Naime, člankom 57. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara utvrđena je obveza izrade konzervatorske podloge za kulturno – povijesne cjeline, a u Rješenju Ministarstva Kulture iz 2014. utvrđuje se da kulturni krajolik poluotoka Marjan ima svojstvo kulturnog dobra, te da svi zahvati na javnim površinama i urbanoj opremi u tom prostoru moraju biti usklađeni s konzervatorskom podlogom, odnosno konzervatorskim elaboratom. Konzervatorska podloga međutim nije izrađena.

U Rješenju od 10. srpnja 2015., kojim konzervatorski odjel u Splitu odobrava postavljanje solarnih klupa, ne navodi se da se katastarska čestica Prve vidilice nalazi unutar Zone B zaštićene Kulturno povijesne cjeline Grada Splita i unutar zaštićenog kulturnog dobra Marjanske skale. Za iste skale u ranijem Rješenju Ministarstva kulture navodi se da su ‘Do danas sačuvale svoj izvorni izgled’, te da su ‘Na podestima šetališta smještene i drvene klupe odakle se pruža lijepi vidik na gradsku luku i Grad, te Veli Varoš pod čije hridine skale prolaze’.Člankom 5. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara utvrđeno je da je svrha zaštite kulturnih dobara “zaštita i očuvanje kulturnih dobara u neokrnjenom i izvornom stanju, te prenošenje kulturnih dobara budućim naraštajima”, i također “sprječavanje svake radnje kojom bi se izravno ili neizravno mogla promijeniti svojstva, oblik, značenje i izgled kulturnog dobra i time ugroziti njegova vrijednost”.

“Postavljanjem solarnih klupa značajno je promijenjen izgled najistaknutijeg dijela Botićevog šetališta, polukružnog vidikovca Prva vidilica, kao i oblik i izgled, pa i svojstva elemenata urbane opreme. Tradicionalne drvene klupe zamijenjene su ‘pametnim’ klupama bez naslona, načinjenim od solarnih panela, PVC ploča i metalnih profila, što je u izravnom neskladu sa citiranom odredbom čl. 5. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnog dobra”, kaže Srđan Marinić, predsjednik Društva Marjan.

U Rješenju Ministarstva kulture iz 2014. kojim se utvrđuje da kulturni krajolik poluotoka Marjan ima svojstva kulturnog dobra navode se sljedeće mjere zaštite: “Uvjetuju se mjere cjelovite zaštite i očuvanja svih kulturno povijesnih vrijednosti uz najveće moguće poštivanje tradicije i funkcije prostora i sadržaja. Na području obuhvata nije dopušteno unošenje stranih ili neprikladnih struktura ili sadržaja”. Nejasno je zašto je splitski konzervatorski odjel, inače dio tog istog ministarstva, potpuno zanemario spomenute mjere zaštite. Dapače, zašto je donio Rješenje koje je u jasnoj suprotnosti s istom.

Inače, krajem 2013. na inicijativu Društva Marjan, a u sklopu sanacije Botićevog šetališta obnovljena je i Prva vidilica, uz strogo pridržavanje konzervatorskih mjera zaštite. Tako je i obnova kamene ograde izvedena uz upotrebu izvorne vrste kamena, obrađenog na izvorni način. Tome svjedoči i Rješenje iz ožujka 2015. kojim se utvrđuje da Marjanske skale imaju svojstva kulturnog dobra: “Godine 2013. – 2014. Grad Split financirao je sanaciju dijela Skala od Marasovićeve ulice do Prve vidilice, obnovljeni su podesti, kamene stube i dijelovi kamene ograde, a s vanjske strane postavljena je primjerena rasvjeta”, piše u spomenutom Rješenju. Tim zahvatom, uz uklanjanje neprikladnih struktura poput željeznog stalka za dalekozor, vidikovac je vraćen u izvorno stanje. Barem u najvećem dijelu, jer malo poviše ostala je krajnje neukusna drvena zapreka za motore izvedena u stilu Divljeg zapada.

foto: STav

foto: STav

Nadalje, u Konzervatorskim smjernicama za korištenje javnih površina, koje su utemeljene na Rješenju Ministarstva kulture iz svibnja 2013. u poglavlju Uvjeti postavljanja elemenata urbane opreme i privremenih instalacija na javne površine navodi se: “Oblikovanje treba biti suvremeno, ali istodobno uvažavati klasične principe estetike, kako bi se uklopilo u sredinu kao njen decentni dio, a ne kao njen kontrast”. Dakle, izdavanjem dozvola za postavljanje svjetlećih solarnih klupa na Prvu vidilicu splitski je konzervatorski odjel zanemario i konzervatorske smjernice koje je sam predložio.

Društvo Marjan prijavilo je cijeli slučaj Ministarstvu kulture i zatražilo očitovanje na traženje inspekcijskog nadzora. U odgovoru koji potpisuje Tamara Gajić, službenica za informiranje Ministarstva kulture između ostalog stoji: “Na zahtjev Javne ustanove za upravljanje park-šumom Marjan za postavljanje suvremenih klupa na Prvu vidilicu, Konzervatorski odjel u Splitu odobrio je postavljanje nagrađenog avangardnog rada mladog hrvatskog inovatora, smatrajući da na takav način dobiva dostojno mjesto prezentacije. Takva efemerna instalacija ne ugrožava hortikulturnu ni arhitektonsku vrijednost Marjanskih skala i lako je zamjenjiva.Također smatramo da Javna ustanova ima kredibilitet samouprave i dovoljno stručnih ljudi za brigu o dnevnim i dugoročnim potrebama park-šume Marjan, posebice kada je riječ o manjim zahvatima koji doprinose trenutnoj higijenizaciji stanja. Postavljanje efemernih i lako zamjenjivih klupa u prostoru (klupe, kante za smeće, stolovi ugostiteljskih objekata, dalekozori za promatranje grada, kućice za suvenire, kiosk), treba biti zadatak cjelovitog autorskog projekta koji bi bio sastavni dio konzervatorske podloge”.

Iako dokument potpisuje službenica za informiranje Ministarstva kulture, očito je da su odgovor Društvu Marjan sastavili splitski konzervatori, koji dakle u najkraćem tvrde da postavljanje klupa nije sporno, jer su lako zamjenjive. Neobičan argument, ali to nije sve, jer u dopisu nadalje stoji da bi se na Prvu vidilicu mogle vratiti tradicionalne klupe, ako se izradi (sada nepostojeća) konzervatorska podloga.

“Konzervatorski odjel u Splitu podupire izradu cjelovitog prezentacijskog projekta Marjanskih skala i Prve vidilice, koji bi se trebao temeljiti na stručnoj valorizaciji i konzervatorskoj podlozi, a koju bi nadležno tijelo trebalo ovjeriti. U tom slučaju moglo bi se raspravljati i o postavljanju tradicionalnih, izvornih drvenih klupa na Prvoj vidilici i šetališta koje bi trebalo u cjelini obnoviti”, stoji u odgovoru splitskog Konzervatorskog odjela.

No, niti to nije sve, odgovor koji je na adresu Društva Marjan stigao iz Ministarstva kulture završava bizarnom optužbom da je Društvo Marjan traženjem da se uklone solarne klupe potaklo vandale koji su ih oštetili neposredno po postavljanju. “Napominjemo i da je neprimjereno iznošenje neistinitih činjenica u javnosti, što je u ovom slučaju potaklo vandalizam koji nije prihvatljivo ponašanje”, piše u zaključku dopisa ministarstva kulture.

Budući da se ovakva komunikacija doista rijetko sreće pri kontaktiranju tijela državne uprave, Ministarstvu kulture sa znatiželjom smo uputili set novinarskih pitanja tražeći da pojasne tvrdnje iznesene u odgovoru Društvo Marjan. Pitali smo da li je za postavljanje klupa izrađena konzervatorska podloga ili konzervatorski elaborat, te postoji li “cjeloviti autorski projekt” kojega spominju u odgovoru. Zatražili smo da činjenicama potkrijepe tvrdnju da su solarne klupe “nagrađeni, avangardni rad mladog inovatora” (svaka čast mladom inovatoru, ali klupe nisu avangardne, jer brojne firme izrađuju ih diljem svijeta), te objasne u kakvoj je to korelaciji sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, odnosno odobrenjem da se solarne klupe postave unutar prostora kulturnog krajolika. Upitali smo i da li je prekršen članak 57. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ukoliko konzervatorska podloga ili elaborat nisu izrađeni, te na kraju da navedu koje je to neistinite činjenice Društvo Marjan neprimjereno iznijelo i na koji je to način, prema mišljenju nadležnih u Ministarstvu kulture, potaklo vandalizam.

Odgovor ministarstva kulture čekali smo 15 dana, a onda smo zaprimili Rješenje kojim se odbija naš zahtjev za pristup informacijama. U Rješenju stoji da pravo na pristup informacijama podrazumijeva pravo tražiti informacije koje su nastale u vezi s radom institucije, koje javno tijelo posjeduje, ali ne i obvezu tijela da stvara nove informacije. Pravo na pristup informacijama, stoji nadalje u Rješenju Ministarstva kulture, pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji i ne predstavlja dužnost tijela javne vlasti da ulaže dodatni trud, odnosno da povezuje, tumači, stvara informacije.

Ostali smo tako zakinuti za informaciju zašto splitski konzervatori rade kontra smjernica koje su sami propisali i zašto se u svom radu ne pridržavaju Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Spoznali smo i da državno tijelo može iznijeti ničim utemeljenu i poprilično bizarnu optužbu, a na pitanje da je argumentira, poziva se na zakonsko pravo da je ne mora tumačiti. Kako bilo, institucije će do proljeća prema zahtjevu Društva Marjan valjda odraditi svoj posao i donijeti pravorijek o zakonitosti postavljanja pametnih klupa na Prvoj vidilici. A onda će te efemerne strukture postavljene o trošku poreskih obveznika ili zasvijetliti ili otići u povijest, odnosno na neko prikladnije mjesto.

Lari Lulić

Ovaj tekst je objavljen uz potporu Fonda za pluralizam u sklopu projekta Ostvarivanje prava građana na javno informiranje.

 

3 comments
Dorianovski
Dorianovski

Jamane Dorijane alias Jugoviću Gorane predsjedniče udruge bespravnih marjanskih graditelja, devastatora zelenih marjanskih površina, smanji malo doživljaj. 

Jaman Dorijan
Jaman Dorijan

Evo nas opet na klupama. Doista iste su šaka u oko. grozno. otkad su postavljene ljudi uopće ne idu gore. samo kriminalci. užas. ZEMLJO PROFUNDAJ SE KO SIDI U DRUŠTVU MARJAN.