Šundov: Legalizacija je posljedica evolucije

Na jučerašnoj tribini o bespravnoj gradnji u Splitu raspravljalo se o slučajevimna na Marjanu, Sveučilišnom kampusu i prostoru istočno od Firula, a od govornika po svojim mudrostima istakao se Jure Šundov koji je bespravne graditelje usporedio s braniteljima sugerirajući im da bi trebali itekako misliti o zaradi na Marjanu. Jer to je njihovo.

Više od 200 splitskih bespravnih graditelja, koji nisu uspjeli ishoditi građevinske dozvole za svoje objekte prema aktualnom Zakonu o legalizaciji okupilo se jučer u dvorani Časničkog doma u Lori na javnoj tribini o bespravnoj gradnji, koju je organizirala udruga Merjan. Na tribini su govorili predstavnici stanara na tri građevinski sporne splitske lokacije: na području Park šume Marjan, u krugu Sveučilišnog kampusa, te između dvije bolnice, odnosno istočno od KBC Firule. Budući da će se sudbina bespravnih graditelja rješavati najavljenim izmjenama GUP-a, za što je nadležno Gradsko vijeće, poziv za tribinu upućen je i svim gradskim vijećnicima, a odazvalo ih se sedam – Tomislav Gojo (HDZ), Jure Šundov (HGS), Tonči Blažević (HSLS), Luka Podrug (HČSP), te nezavisni Igor Boraska, Danira Matošić i Jakov Prkić. Na tribini je sudjelovao i Dražen Pejković, gradonačelnikov savjetnik za urbanizam.

Okupljenima se prvi obratio Jure Zec, predstavnik graditelja bez dozvole na rubu Kampusa, koji je istakao kako je privatno vlasništvo nepovredivo i kako im nitko ne može oduzeti kuće, uz apel gradskim vijećnicima da omoguće legalizaciju. “Dio kuća tamo izgrađen je prije 1968. godine, a dio 70 – ih godina. Po Zakonu o legalizaciji iz 1992. godine neki stanari dobili su papire da su njihovi objekti u skladu s prostornim planom i platili kaznu za narušavanje vrijednosti okoliša, ali bez obzira na to nisu uspjeli dobiti građevinske dozvole. Neki stanari plaćaju komunalnu naknadu još od 70 – ih, a svi imamo riješenu komunalnu infrastrukturu”, kazao je Zec, te dodao: “Mi smo gradili puno prije nego je Kampus uopće bio u planu. Mi kampusu ne smetamo, puno je tu prostora, ali ako budu trebali tu zemlju, mogu nas isplatiti i graditi što žele. Ali, Sveučilišni kampus nije prostor od posebnog državnog interesa. Ako ne budemo legalizirani, mi im ne moramo prodati zemlju i kampus se neće moći širiti”.

Kako to da privatni investitori mogu legalizirati projekte, a “starosjedioci” ne

Damir Vladović, predstavnik bespravnih stanara istočno od KBC Firule, istakao je kako se oni ne oni ne zalažu za prenamjenu zona, već za legalizaciju i zadržavanje objekata u prostoru, posebno istakavši kako su u “njihovoj” zoni izgrađene višekatnice privatnih investitora, koji su za to dobili sve potrebne dozvole. “Mi smo starosjedioci, koji su tu 50 ili više godina, ali ne možemo dobiti prenamjenu. Nedaleko od nas je pak područje, koje je iz javne namjene prenamijenjeno u mješovitu zonu, za potrebu izgradnje višekatnica privatnog investitora. Također, još jedna privatna kuća 2013. godine bila je jednokatnica, a danas je tu trokatnica sa svim dozvolama. Jedna prethodna gradska vlast potezom pera legalizirala je i gradnju uz Poljičku. Kako to da privatni investitori mogu legalizirati svoje projekte, a mi, koji smo jedini tamo starosjedioci, ne možemo? Zašto zakon za neke vrijedi, a za neke ne vrijedi”, upitao je gradske vijećnike Vladović.

Članovi udruge Merjan žele samo živjeti na Marjanu, malo su dodatno gradili, al’ Bože moj

jugovicGoran Jugović, predstavnik bespravnih stanara s Marjana naveo je kako je od 305 hektara Park šume, čak 105 u privatnom vlasništvu, dodavši kako su mnogi tu imali kuće i prije nego je Marjan proglašen Park šumom. “Puno investitora pikira na Marjan, jer to je, rekao bih, sada najatraktivnije zemljište u Hrvatskoj. Ali, garantiram da 95 posto ljudi iz udruge Merjan tamo žele samo živjeti u svojim kućama, a ne ih prodavati ili graditi hotele, što nam neki imputiraju. I kako to da novija gradnja privatnih investitora na Marjanu ima sve papire? Unutar granica Park šume napravljeno je više vila, koje su sve dobile dozvole i više puta su preprodane, a i sada se grade nove kuće koje imaju dozvole, na primjer u Čiovskoj ulici, kod skretanja za Obojenu svjetlost. Mi moramo dobiti papire, ne možemo živjeti izvan zakona. A zakon je nelogičan: mogli bismo na primjer prenamijeniti svoje objekte i baviti se ugostiteljstvom, ali ne možemo ih legalizirati kao stambene prostore”, kazao je Jugović. Dodao je kako je većina kuća na Marjanu izgrađena prije 1968. godine te da su neke kasnije nadograđivane jer ljudi nisu mogli drukčije riješit svoje stambeno pitanje.

Grad radi ciljeve i kriterije

Gradonačelnikov savjetnik za urbanizam Dražen Pejković istakao je kako je gradsko vijeće već imalo tematsku sjednicu o bespravnoj gradnji na spomenutim lokacijama, te da će uskoro biti održana još jedna. “U pripremi je izrada ciljeva i kriterija, o kojima će vijećnici raspravljati, a potom će biti ispitane stručne odredbe vezane uz legalizaciju. Tek smo započeli raspravu, koja će trajati oko 200 dana, a biti će zaključena prihvaćanjem ili odbijanjem GUP-a. Razumijemo vaše probleme i postoji namjera da se oni stave u kontekst, te da se riješi problem ozakonjena zgrada. Više od 30 pravnih tijela, te najmanje dva Ministarstva sudjelovat će u procesu legalizacije – rekao je Pejković, napomenuvši kako će važećim postupkom legalizacije u cijeloj Hrvatskoj biti legalizirano oko 800 000 objekata, što bi značilo da više od dva milijuna Hrvata živi u nelegalnim objektima.

Biseri po Juri Šundovu

Vijećnik HGS-a Jure Šundov održao je živopisan govor, usporedivši borbu za legalizaciju bespravnih objekata, s borbom za stvaranje države.  “Zašto nekom rušiti, a nekom ne? Ako se dala šansa nekim građanima, onda treba dati šansu svima. Onaj tko je na Sirobuji ili Marjanu napravio kuću, uzeo je stvar u svoje ruke, da osigura svoju obitelj, jer mu sustav to nije omogućio. Tadašnja ministrica Dropulić je rekla, prije nego se išlo u legalizaciju – što vi hoćete, zašto ste gradili nelegalno – ali u Splitu je 50 000 ljudi bespravno gradilo i tko njima sad ima pravo zabraniti da se legaliziraju. Mnogi hrabri Hrvati su se organizirali i stvorili državu, a ova legalizacija sada je posljedica evolucije, da se riješi problem. I još nešto, ne slažem se s Jugovićem koji je rekao da bespravni graditelji na Marjanu ne žele zaraditi. Zašto ne? To je vaše, zašto ne bi tu i zaradili”, upitao je Šundov, te zaradio gromoglasan aplauz.

Danira Matošić: “Važno je ne davati lažna obećanja”

matosicPonešto drugačije razmišljanje ponudila je nezavisna vijećnica Danira Matošić: “Čula sam ovdje argument da su ljudi uzeli stvar u svoje ruke i riješavali problem tako da su izgradili bez dozvola, jer nisu mogli drugačije. Ne slažem se da je to valjano, jer to je kao da ostanete bez novaca, pa opljačkate banku”, kazala je Matošić i nastavila: “Država je postavila kriterije za legalizaciju. Naravno, neće se sve moći legalizirati. Članak 6. Zakona o legalizaciji je općenit i ne pokriva sve životne situacije, a ova tri slučaja o kojima se raspravljalo potpali su pod isti kriterij, iako nemaju svi istu situaciju. Pokušat ćemo najpoštenije riješiti vaše probleme, ali mislim da je važno ne davati vam lažna obećanja”.

Šutljivi Podrug i fritule za kraj

Na kraju Javne tribine o bespravnoj gradnji moderatorica Sandra Barčot pustila je na video zidu isječak iz emisije na TV Jadran u kojoj je gostovala ministrica Anka Mrak – Taritaš. Ona je tu kazala kako je splitski GUP isključivo u ingerenciji Grada Splita, te da ministarstvo u to neće ulaziti, te da će uvažiti sva prostorno planska rješenja sukladna zakonu. Upitana o gradnji na Marjanu, Mrak Taritaš izjavila je kako prije rješenja Ministarstva graditeljstva treba ispoštovati zaštitu s aspekta kulturne i prirodne baštine.

Vijećnik HČSP-a Luka Podrug, koji je nedavno izjavio kako bi Marjan trebalo urbanizirati, omogućiti elitnu gradnju, te ugostiteljske i druge sadržaje, nije govorio na tribini. Skup je završen neformalnim druženjem uz kroštule i fritule.

Lari Lulić

1 comments
Duška Boban
Duška Boban

Hroštule i fritule s kraja članka meni se čine ključnim pojmovima u ovom članku. Zašto se jedan Šundov "braniteljskim žarom" tj floskulama bori za ljude koji su se kazneno okršili o zakon? Što se krije iza tog kvazi-humanizma? Jesu li povod ipak nekakve "kroštule i fritule" u vidu nagradnih parcela za onog koji se izbori za njihovu prenamjenu u građevne? Gdje je u toj prici DORH? I kako bi trebao izgledat postupak prijavljivanja drzavnog odvjetništva od kojeg od listopada 2014. Društvo Marjan nije uspjelo dočekati nikakav odgovor vezano za prijavu zbog devastiranja Marjana? Kojem višem tijelu?