Što Talijani znaju o smeću, a mi ne?

Kako pametniji od nas gospodare otpadom i pritom iz sekundarnih sirovina izvlače ekonomsku korist, uvjerilo se dvadesetak dalmatinskih predstavnika vlasti, komunalaca te okolištaraca koji su pod vodstvom splitske Udruge Sunce od 11. do 14. ožujka boravili u talijanskoj regiji Veneto. Riječ je o regiji rascjepkanoj na 581 općinu, a na tom području sačinjenom od gorskih, nizinskih i primorskih predjela, dakle, od Alpa do Venecije, živi otprilike 4,8 milijuna stanovnika. I premda izneseni podaci pokazuju sličnosti s Hrvatskom, ono što Veneto čini daleko razvijenijim, uz to i ekološki osvještenijim jest činjenica da se ondje reciklira čak 67 posto otpada.

“Kada razmišljamo o otpadu, bilo bi najbolje da razmišljamo o pravim izborima, ne o izborima koji su nam najlakši, najjeftiniji, nego o onima koju su najbolji za našu budućnost”, rekao je reciklažni stručnjak Ezio Orzes naznačujući filozofiju koja ih je dogurala do spomenutog postotka. Da bi se krenulo tim putem, potrebno je osvijestiti, ističe, da zapravo svaki dan u dućanima i šoping centrima kupujemo ništa drugo doli otpad. A promjena perspektive potrebna je kako bi se razumjela cirkularna ekonomija, ona koja ne poznaje smeće, time i javnosti prilično nepoznati zero waste koncept. Jer i jedno i drugo misao su vodilje europskih direktiva o otpadu, koje propisuju prije svega materijalnu oporabu, a manje govore o golom odvajanju otpada – nažalost, nešto što u Hrvatskoj i dalje ostaje skriveno. “Normalni način razmišljanja da politika određuje samo zadnju destinaciju gdje će se odložiti otpad nakon što ga proizvedemo, stoga nije više moguć”, upozorava Orzes, a novi ekonomski pristup otpadu kao vrijednom resursu naprosto je prijeka potreba.

Door to door

Ponte nelle Alpi / Foto: STav

Ponte nelle Alpi, rast troškova prije door to door-a / Foto: STav

Njegov gradić Ponte nelle Alpi (8.500 stanovnika), gdje je ujedno na funkciji gradskog vijećnika, zbog reciklaže otpada uveo je valjda najefikasniji sustav, čuveni door to door (od vrata do vrata), odnosno odvojeno prikupljanje otpada u samim kućanstvima. Komunalna tvrtka Ponte Servizi svakom je domaćinstvu osigurala pet spremnika za različite tipove otpada, koji se na ulicu iznose samo u za to predviđene dane. Ujedno, svake godine izrađuje se i kalendar iznošenja otpada, koji se također dostavlja na kućne adrese, a kako bi sve funkcioniralo kako spada, za građane je pripremljen i svojevrsni reciklažni rječnik. Spremnici za otpad ovise o veličini kućanstva, a i gustoći naseljenosti pojedinog područja – sukladno tome namještena je i učestalost odvožnje otpada. Kako su kante čipirane, tako se gradi statistika količine smeća, sve kako bi se provele dodatne prilagodbe i prema potrebama građana.

Stvar je u tome, kako otkriva Orzes, da što se više otpada odvaja, manje je cijena usluge. Postoji fiksni dio cijene, koji se obračunava prema broju članova domaćinstva i varijabilni koji ovisi o broju pražnjenja kanti. Ono što nije odvojeno, dodatno se naplaćuje, dok se kompostiranje kod kuće nagrađuje time da se smanjuje cijena usluge, čak 30 posto od varijabilnog dijela cijene. “Sustav je osmišljen da građani postaju svjesni količine otpada koji proizvode”, pojasnio Orzes.

Osim toga, “za obitelji s malom djecom, usluga odvožnje pelena je besplatna, kao i za starije osobe koje imaju problem s inkontinencijom. I za starije osobe takav se otpad posebno prikuplja i ne naplaćuje se posebno, a ovakav trošak se distribuiraju na cijelu zajednicu”, kazao je dodavši da beba u jednoj godini proizvede jednu cijelu tonu pelena i popratnog sadržaja.

Treviso / Foto: STav

Treviso / Foto: STav

Za door to door sustav taj se gradić odlučio jer se jedino time moglo odgovoriti na tri zacrtana cilja: smanjenje količine otpada koja se odbacuje, zatim smanjenje troškova usluge te uvođenje nagrada za one građane koji se ponašaju odgovorno. Realizacija ovog sustava trajala je samo devet mjeseci tijekom 2007., a ostvario je izvanredne rezultate. Već u siječnju 2008. reciklaža je skočila na 80 posto, a prije uvođenja ovakvog tipa odvojenog prikupljanja otpada recikliralo se tek 24 posto. Danas je Ponte nelle Alpi na nezamislivih 91,5 posto recikliranog otpada.

Nova radna mjesta i za visokoobrazovane

Premda ukupni troškovi gospodarenja otpada nisu značajnije pali, uvelike poboljšanim sustavom otvorena su nova radna mjesta. Naime, “2007. usluga je sve građane koštala 950 tisuća eura, od čega su 475 tisuća eura išle za odlagalište, a šest godina poslije usluga se plaćala 833 tisuće eura, od čega je samo 38 tisuća eura na samo odlagalište. Ta se razlika pretočila u ljudski rad, potrošilo se na zapošljavanje i to ne samo niskokvalificiranih radnika nego i onih s visokom stručnom spremom”, objasnio je Orzes. Sve se to ne bi postiglo da se projekt “nije gradio u izravnoj komunikaciji s građana, kao i provodeći kampanje po školama”. Kako je na kraju poručio, “spalionice su kulturološki zastarjela rješenja, dok odvojeno prikupljanje otpada u turističkim sredinama može biti i dobar marketinški trik”.

Marco Mattiello / Foto: STav

Marco Mattiello / Foto: STav

Za istom filozofijom poveo se i Treviso, čija komunalna tvrtka Contarina Spa opslužuje istoimenu provinciju koja broji pedesetak općina i pola milijuna stanovnika. Kako je na početku kazao njezin direktor za međunarodne odnose Marco Mattiello, “nije lako usuglasiti 50 načelnika i pola milijuna dionika kako bi se ostvario zacrtani cilj”, ali to ih nije pokolebalo da dosegnu 80 posto recikliranog otpada. Tako danas “više ne trebamo spalionice i odlagališta otpada – više ih ne upotrebljavamo”, naglašava.

Odgovorno ponašanje građana rezultira nižim cijenama usluge

“U središtu našeg modela je odgovornost. Tako pristupamo i građanima koje upućujemo na odgovornije ponašanje koje na koncu rezultira nižim cijenama usluge. Naravno, važna je i čistoća okoliša, ali razvijamo model kojim će građani zbog odgovornog ponašanja plaćati manje”, kazao je Mattiello o tome kako izjednačiti ekonomiju i ekologiju. I ondje su realizirali sustav door to door, u suštini blizak onome u Ponte nelle Alpi, s tek neznatnim prilagodbama. Tako je u periodu provedbe projekta, od prosinac 2013. do prosinca 2014., reciklaža skočila s 52,2 posto na 84 posto. Ujedno, smanjeni troškovi za odlaganje otpada oslobodili su novac za nova i potrebna radna mjesta.

Zbog svega toga, “kako pokazuje statistika, korisnici Contarine Spa plaćaju najnižu cijenu usluge u cijeloj Italiji. Na godišnjoj razini građanin tako plaća 103,9 eura, što je manje od prosječnih 185 eura u sjevernoj Italiji, daleko manje od talijanskog prosjeka – 218 eura. Cijenu koju u prosjeku plaća talijanska obitelj – korisnica Conatarine je 178,9 eura godišnje, što je manje od 245,6 eura koliko je u ostatku Italije”, nanizao je Mattiello. Zanimljivo je napomenuti da je cijena usluge na ovom području u zadnjih 15 godina porasla tek za 14 posto, dok je u ostatku zemlje skočila za čak 72 posto, posebice u središnjoj i južnoj Italiji gdje je reciklaža otpada tek vizija neke daleke budućnosti.

Contarina Spa, novi pogon / Foto: STav

Contarina Spa, novi pogon / Foto: STav

Cirkulaciju otpada pojednostaviti već u proizvodnji

Mattiello je nastavio da otpadu treba pristupati integralno, što znači da njegovu cirkulaciju prije svega treba pojednostaviti u samoj proizvodnji. Potrebno je, naime, proizvoditi predmete koji se što jednostavnije mogu reciklirati. “Na proizvođače treba vršiti pritisak da svoje proizvode dizajniraju kako bi ih se moglo lakše reciklirati, samo se na taj način možemo ostvariti zero waste koncept kojem težimo”, kazao je. Naravno, kako bi i u novoj sortirnici kapaciteta 63 tisuće tona, za što je investirano 37 milijuna kuna – proces odvajanja otpada tekao što jednostavnije.

Sortirani otpad, logično, kao sekundarna sirovina mahom završava u tvorničkim pogonima, osim kuhinjskog – čak 40-50 posto ukupnog komunalnog otpada, koji završava u kompostanama. Od tog otpada se u procesima raspadanja ne dobiva se samo kompost, visoko vrijedna sirovina za poljoprivredu, nego i bioplin koji se pojavljuje kao nusprodukt. Potonji se u tehnološki naprednijim kompostanama pretvara u električni energiju. Jedno od takvih postrojenja za obradu biološkog otpada svakako je ono u Maniagu, koje je u vlasništvu privatne tvrtke Bioman.

Postrojenje godišnje obrađuje oko 280 tisuća tona biološkog otpada. Od toga se 200 tisuća kompostira u zatvorenom postupku, a kao produkt nastaje 70 tisuća tona komposta. Preostalih 80 tisuća ide u proces anaerobne digestije, gdje se dobiva metan, a koji u konačnici daje 32 GWh električne energije. Cijelo postrojenje troši 1 GWh, koje dobiva od fotonaponski ćelija smještenih na krovu. Vanjska emisija plinova ne postoji, jer se viškovi vraćaju u proces prerade, a u slučaju potrebe otpuštanja u atmosferu, instalirane su sigurnosne baklje kako bi se spriječilo onečišćenje.

Bioman / Foto: STav

Bioman / Foto: STav

Kako tvrde iz Biomana, analiza neugodnih mirisa je pokazala da su tegobniji oni koji dolaze s poljoprivrednih površina u okruženju. Nadalje, zadovoljstvo iskazuju lokalni poljoprivrednici, koji naveliko rabe njihov kompost. Pjeskovito tlo karakteristično za to područje, kako vele, bolje je kvalitete upravo zbog komposta, jer se time povećava vlažnost. Usporedni testovi provedeni na zemljištima koja se klasično gnoje i na onima na kojima se kao nadomjestak za potonji koristi kompost pokazuju da su proizvodi kvalitetniji – em zdraviji em traže manje njege pri uzgoju.

Dalmacija, kao što se uglavnom ne spominje, debelo kaska u stvaranju bilo kakvih sustava reciklaže otpada. Čini se da čak i ekonomski razlozi nisu dovoljno dobar poticaj da se u otpadu, koji se kod nas tretira kao smeće, pronađu vrijedni resursi koji se mogu pristojno utržiti. Ako je vjerovati talijanskim modelima, stvar nije u nedostatku novca, jer, kako ispada, efikasnija reciklaža se ostvaruje drugačijom distribucijom postojećih sredstava. Je li nam u interesu nezainteresirano gledati na europske direktive, koje predviđaju i novčane kazne za neposlušne članice?

Igor Mušić

1 comments
Damir Matkovic
Damir Matkovic

. . :-) . . evo samo sto se i zvanično ne otvori Rijecka Marisćina , pa dođite pogledati , kako smo prvi u Hrvatskoj to rijesili . . :-D . .