Split samo kao turistički centar nije održiv

Iako smo još relativno daleko od implementacije Strategije Urbane aglomeracije Split, ona predstavlja za naše uvijete rijedak razvojni poligon u kojem će se moći konkretno djelovati na poboljšanje uvjeta života.

Urbana aglomeracija Split određena je kao jedno od sedam urbanih područja u Republici Hrvatskoj – uz ona Zagreba, Rijeke, Osijeka, Zadra, Pule i Slavonskog Broda – koja imaju mogućnost financiranja projekata kroz mehanizam Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU). Urbane aglomeracije te veća i manja urbana područja definirana su Zakonom o regionalnom razvoju RH sa svrhom učinkovitijeg planiranja, usklađivanja i provedbe politike regionalnog razvoja, a ovaj je mehanizam način da se 345 milijuna Eura ukupne potpore usmjeri u urbana područja.

Naime, nova programska perspektiva na razini Unije prepoznaje gradove kao nositelje rasta, pa se tako za Split i gradove i općine koje pripadaju urbanoj aglomeraciji stvorila prilika da financiraju seriju projekata od vitalne važnosti za svoju budućnost.

Iako je takvo prepoznavanje uloge Splita kao središta teritorija koji se zajednički planski razvija duboko u planerskoj tradiciji ranijeg razdoblja, podjele na jedinice lokalne samouprave potisnule su koncepte aglomeracija pa je ovaj povod za nešto drugačije promišljanje ujedno i prilika da barem u onim poljima koja se financiraju putem ITU mehanizma ponovno osvijestimo da se urbani razvoj Splita ne može planirati u okviru njegovih vlastitih administrativnih granica, a bez obližnjih Kaštela, Solina, Sinja, Trogira itd. Današnji kriteriji kojima se određuje što pripada u aglomeraciju ipak se razlikuju. Prema smjernicama Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a prema metodologiji usklađenoj s EUROSTAT-om i OECD-om, uvjet je udjel od 30 posto dnevnih migranata u ukupno zaposlenom stanovništvu. Slijedom tog kriterija, iz okvira su ispali otoci poput Brača ili Šolte, no osigurana je mogućnost faznog širenja aglomeracije u idućim planskim razdobljima.

Ipak, tematska područja kroz koja će se dodjeljivati sredstva, ma koliko apstraktno postavljena – gradovi kao pokretači urbanog razvoja (napredna poslovna infrastruktura i odgovarajuće usluge, osmišljavanje i provedba obrazovnih programa za razvoj grada), čisti gradovi (povećanje energetske učinkovitosti toplinskih sustava, korištenje kulturne baštine, čisti urbani promet), uključivi gradovi (aktivnosti za mlade nezaposlene, deinstitucionalizacije socijalnih i zdravstvenih usluga) – upućuju na način promišljanja teritorijalne cjeline kojim bi se zaista moglo pridonijeti njezinoj održivosti. Potrebno je ponovno učiti da Split samo kao turistički centar nije održiv.

Urbana aglomeracija Split je uspostavljena 30. studenog prošle godine odlukom Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, imenovana su Koordinacijsko i Partnersko vijeće, a posao izrade Strategije razvoja Urbane aglomeracije Split povjeren je Sveučilištu u Splitu. Da bi se do 15. srpnja 2016. Split pripremio za ocjenjivanje prema zadanim kriterijima potrebno je kvalitetno pripremiti Strategiju razvoja Urbane aglomeracije Split i natječajnu dokumentaciju. Prema riječima Ele Žižić, pročelnice Službe za gospodarstvo, turizam, međunarodne i europske fondove, Split je dobro pripremljen, a u nekoliko krugova stvorena je baza od dvjestotinjak projektnih prijedloga koji će u kasnijoj fazi moći biti prijavljivani na natječaje.

Još uvijek, do 5. svibnja, otvoren je javni poziv za prikupljanje projektnih ideja, kojem je cilj prikupiti i odabrati one koje su spremne za financiranje i provedbu, a prijedloge mogu dati svi: tvrtke, obrti, ustanove, organizacije civilnog društva, građani… Krajem travnja ili početkom svibnja slijede sektorski dijalozi, a zatim, kroz mjesec dana, i javna rasprava Strategije razvoja Urbane aglomeracije Split. Stoga, ako vlastite zamisli prepoznajete u nekom od prioriteta i specifičnih ciljeva, iskoristite još ovih par dana mogućnost da se uključite u razvojne procese.
Iako smo još relativno daleko od implementacije i rezultata i iako ostaje još mnogo otvorenih pitanja, od toga kako će se strategija “spustiti” u sam prostor, kako će se odnositi prema, primjerice, razvojnoj strategiji Županije i nacionalnim strategijama, ipak predstavlja za naše uvijete rijedak razvojni poligon u kojem će se moći konkretno djelovati na poboljšanje uvjeta života, onaj u kojem će se koncept održivosti napokon dovesti u praksu.

Tribina na kojoj ćete se moći opširnije informirati održat će se u četvrtak u 18 h u dvorani Umjetničke akademije na Gripama.

Diana Magdić

 

0 comments