Split kakav je nekad bio – antifašistički Split

“Split je bio nama lučonoša u Hrvatskoj i pokazatelj da se masovno može pružati otpor fašističkom zlu“, rekao je poznati hrvatski antifašist i borac, sudionik Narodnooslobodilačke borbe Juraj Hrženjak na jučerašnjem predstavljanju Antifašističke lige koja se održala povodom Dana Europe, odnosno Dana pobjede nad fašizmom u Gradskoj knjižnici Marka Marulića.

Hrženjak je tako u punoj dvorani uglavnom starijih ljudi podsjetio prisutne na Split koji on poznaje, Split iz 1944. godine kad ga je prvi put posjetio, Split ponosan na borbu, Split nakon 1945. godine koji je prionio silnim naporima i zanosom u izgradnju fabrika i stanova građanima, Split Smoje koji je ostavio dubok pečat u cijeloj Hrvatskoj i daleko šire.

Juraj Hrženjak, foto: STav

Juraj Hrženjak, foto: STav

“To je Split koji ja beskrajno volim i cijenim. Taj Split koji je cijeli od djeteta do starca bio i djelovao antifašistički, a od ’90. godine je iz mog sjećanja pomalo ishlapio“, rekao je Hrženjak. A o tom Splitu koji se razvija nakon devedesetih progovorila je aktivistkinja Mirjana Kučer koja je ukazala na nedostatak mladih zainteresiranih za političko sudjelovanje što je posljedica obrazovanja, jednako kao i retradicionalizacija društva te nepostojanje pitanja žena u javnom diskursu.

Kučer se posebno osvrnula na upliv Katoličke crkve u današnjem društvu te položaj žena čija su prava, a posebice, kako je istaknula ona seksualna i reproduktivna ponovo ugrožena.

“Kleronacionalizam je u porastu, a Splitu danas nedostaje mladosti koja bi se organizirala“, rekla je Kučer.

Puno bolja situacija nije ni u medijima, kako je prisutnima, na pitanje moderatora Pere Jurišina, odgovorio novinar Damir Pilić, osvrnuvši se na nedavne otkaze na HRT-u, a posebice onaj uručen jednom od najboljih reportera Saši Kosanoviću. “Uvjeren sam da je njegov otkaz politički motiviran. Kosanović je novinar koji je dao najbolji ogoljeni uvid u ekstremnu desnicu Hrvatske, koji oni nisu zaboravili. To pokazuje bijedu naše ekstremne desnice koja se odriče svojih najboljih profesionalaca”, rekao je Pilić, dodavši kako medijsku ispomoć fašizaciji društva čine radikalni desni mediji koji su zahvaljujući političarima koji su pristali biti dio njihovih medijskih proizvoda danas mejnstrim.

Pilić je ispričao i kako ga je nazvao jedan od sudionika Narodnooslobodilačke borbe Lovre Reić, zgrožen društvenim zbivanjima i sad već slavnom izjavom ministra kulture o antifašizmu.

“U društvu se događa nešto duboko nenormalno i svatko treba stati i zapitati se što može učiniti. Makar uzeti sprej i napisati grafit kao što su to učinili aktivisti na bedemu Cornaro ispisavši SF – SN (Smrt fašizmu, sloboda narodu)”.

Na supu je sudjelovao i povjesničar Tonći Šitin koji je napomenuo da se danas ne zna što je dobro, a što zlo, jer jasne granice više ne postoje, a da činjenice u politici malo znače jer ih se može okrenuti i prekrajati.

Sličnog razmišljanja bio je i njegov kolega povjesničar Dragan Markovina koji je istaknuo kako živimo u vremenu perfidne laži gdje militantni fanatici prijete onima koji drugačije razmišljaju. Na pitanje da usporedi Drugi svjetski rat i Domovinski, Markovina je odgovorio kako je ovaj prvi imao tri cilja – obranu zemlje, borbu za socijalističko društvo te uspostavu bratskih odnosa među različitim narodima. “To su bili plemeniti ciljevi, koji jesu imali svojih devijacija“, rekao je Markovina nastavivši kako je Domovinski rat, jednako kao i Drugi svjetski rat, za cilj imao obranu od neprijatelja. No, drugi cilj Domovinskog rata, onaj politički, HDZ-ov bio je stvaranje nacionalističke države bez manjina i s jako izraženim uplivom Katoličke crkve u politička pitanja.

Ante Jelaska, foto: STav

Ante Jelaska, foto: STav

Za kraj osvrnuo se i na dizanje spomenika 72. bojni Vojne policije odmah pored tvz Vojno istražnog centra Lora gdje su pripadnici ove postrojbe mučili i ubijali ljude druge nacionalnosti.
Na pitanje spomenika i imenovanja ulica na kraju se osvrnuo i antifašist Ante Jelaska, koji je dobio gromoglasni pljesak istaknuvši kako je Prvi splitski odred zapravo Prvi splitski partizanski odred i kao takav bi trebao biti zabilježen u memoriji grada.

Za kraj predsjednik Antifašističke lige, aktivist Zoran Pusić zaključio je kako se Antifašistička liga osnovala da bi obranila temeljne ljudske  vrijednosti koje se ugrožavalo i prije nastanka fašizma, ali su na meti i danas

M.Ba.

 

0 comments