Splićani, je li vas briga?

Split se u proteklih četvrt stoljeća iz proizvodnog, prerađivačkog i tranzitnog centra transformira u turističku destinaciju. Što god o tome mislili, promatrali te procese kao većinom pozitivne ili većinom negativne, dok god ovdje i živite u interesu vam je da grad prosperira: da pruža bolje javne usluge, da je siguran, uređen, da u njemu možete naći posao i stan, da vaša djeca mogu u dobre škole i na sređena igrališta… ukratko, da možete osigurati egzistenciju i da se u njemu osjećate dobro.

Jedan od načina da grad priskrbi sredstva za javne usluge jest komunalni doprinos. Jedan od načina da se priskrbi komunalni doprinos jest izmjena prostornih planova kojima se omogućuje gradnja ili drugi uvjeti gradnje na određenim poželjnim lokacijama. No, kada su te poželjne lokacije upravo one lokacije koje već čine da se u Splitu osjećate dobro, kada su to lokacije koje ste kroz prireze i razne druge doprinose već platili (vi ili vaši preci), kada su to lokacije davno rezervirane u ranijim planovima za poboljšanje kvalitete života građana – prostori zelenila, škola, vrtića, poligona, igrališta – onda se čitav smisao trgovine namjenama određenih prostora izmjenama planova svodi na pogodovanje pojedincima nauštrb javnog interesa. Što od toga možete imati, Splićani? Naročito, što od toga možete imati u gradu koji prostorne planove mijenja bez ikakve strategije razvoja i čiju potrošnju građani ni na koji način ne kontroliraju? Konačno, je li vas briga?

Samo kotari Bol, Lučac-Manuš, Brda, Lovret i Trstenik brinu za budućnost svojih kvartova

Aktualne izmjene Prostornog plana Grada Splita i Generalnog urbanističkog plana izglasane su u Gradskom vijeću u svibnju prošle godine i to temeljem šestotinjak pristiglih zahtjeva za izmjenama (od kojih je dobar dio proizašao iz legalizacije bespravno sagrađenih objekata), ali i zbog potrebe da se prilagode u međuvremenu mijenjanim zakonima. U ljeto iste godine upućen je poziv splitskim kotarima da se očituju te pošalju svoje zahtjeve i eventualne primjedbe, a to su, koliko je nama poznato, učinili samo kotari Bol, Lučac-Manuš, Brda, Lovret i Trstenik. Skromna su u svojim zahtjevima i primjedbama bila i ostala javnopravna tijela, od ministarstava i županije do HEP-a i Vodovoda, izrađivači su marljivo ucrtavali izmjene proteklih nekoliko mjeseci i danas je pred građanima prijedlog na javnoj raspravi. I – što sad?

Dođite na javno predstavljanje izmjena

Danas je objavljen prijedlog izmjena Generalnog urbanističkog plana (GUP-a) Grada Splita, čime se započinje kratak dvotjedni javni uvid u prostorno-plansku dokumentaciju koja, sudeći po već objavljenom prijedlogu izmjena Prostornog plana (PPUGS, plan višeg reda od GUP-a), niti ima ikakav razvojni koncept u podlozi, niti naročito štiti vrijednu baštinu koja se do 2016. godine uspjela zadržati barem u planovima.

Prijedloge izmjena planova možete pogledati u Banovini svaki radni dan od 9 do 15 sati do 12. listopada. Organizirani skupni uvid biti će u četvrtak 29. rujna u podne pa ako vas zanima što se događa s vašim kvartom i vašim gradom – dođite.

Javno predstavljanje PPUGS (javno izlaganje) održat će se u Lori (Domu hrvatske vojske, Poljudsko šetalište 1) 5. listopada, a dan poslije planira se javno predstavljanje GUP-a. Rok za davanje prijedloga i primjedbi na oba plana je 12. listopada. Nakon obrade primjedbi izrađuju se konačni prijedlozi planova za koje se zatim ponovno traži suglasnosti javno-pravnih tijela, zatim idu na Županiju pa na odobrenje u Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja i konačno na Gradsko vijeće.

Kad vijećnici odlučuju o svojim interesima

Podsjetimo da su neki od investitora vijećnici, odnosno da su neki vijećnici u rodbinskim ili poslovnim vezama s investitorima. Dakle, ljudi koji će konačno dizati ruke za ovakve izmjene u Gradskom vijeću sasvim su prizemno i privatno za njih zainteresirani. Da su izmjene prostornih planova političko pitanje, to je čisto, naročito kad su ovako vulgarne kao u Splitu. Odgovornost vijećnika je nedvosmislena.

Ostaje jedino pitanje hoće li svi oni građani koji četvrt stoljeća šute na ovakve manipulacije opet pristati na to ili neće. Činjenica da je za uvid predviđeno samo dva tjedna jasna je poruka vama građanima da Vaše mišljenje izrađivačima nije bitno – nije bitno ni zakonodavcima koji su takav rok propisali, tim više što se javna rasprava i o prijedlogu PPUGS i GUP-a odvija istovremeno. Glavno da se forma zadovolji.

Sva komunalna infrastruktura, sve zelene površine, igrališta, škole, vrtići, sve za što vi građani izdvajate generacijama da bi sa svojim obiteljima u gradu živjeli bolje – sasvim je jasan predmet trgovine pri izradi GUP-a. Nama se to čini vrijednim upućivanja pisanog prijedloga ili primjedbe ako uočite da ste kao građani oštećeni.

Većina vas građana, pa tako i podnositelji zahtjeva za izmjene GUP-a, sada mogu vidjeti što se događa s pojedinim parcelama i dijelovima grada. Pretpostavimo da su zainteresirani već prema zahtjevima koji su se godinama prikupljali mogli zaključiti što bi se moglo mijenjati, ali neke su točke, poput legalizacije bespravne gradnje na Marjanu, još uvijek krajnje nejasne.

Mokri snovi o gradnji na Marjanu postat će stvarnost?

marjanObjavljeni prijedlog izmjena PPUGS i njemu pridružena Studija utjecaja na okoliš već indiciraju pokušaj da se u park-šumu Marjan uvede 5 građevinskih područja (kartografski prikaz 1, listovi 1, 3 i 4), poput područja južno od Šetališta Ivana Meštrovića koje je dio kulturnog dobra u kojem nije dopuštena izgradnja novih građevina ili povijesne cjeline Sustjepana. Čemu?

Nadalje, na Benama i kod Vile Dalmacija (unutar zaštićenog područja) planira se izgradnja crpnih stanica te sustava vodoopskrbe i odvodnje u samoj Park-šumi Marjan. Za koga?

Konačno, u Studiji se navodi i omogućavanje uređenja manjih pristana u uvalama Bene i Kašuni: zašto, kad manji pristani već postoje? Hoćemo li redefinirati riječ “manji”?

Bokić šumi u okolici Splita

Cijelu priču oko Marjana, ali i Turske kule te još nekih danas šumovitih predjela Splita, dodatno je začinila ista Studija utjecaja na okoliš (str. 43) prema kojoj na području obuhvata “gospodarske jedinice Kozjak-Kaštela (852) koja obuhvaća i samo gradsko naselje Split” – nema šumskih površina. Nema. Barem ne na toj stranici studije. To što je u zakonu šuma definirana kao drvećem obraslo područje cca 30 x 30 metara, očito nije zbunilo autore studije. To što vi zdravim očima na Marjanu ili na Turskoj kuli ili na Firulama vidite šumu, nije njihov problem.

Iako se još 2008. izradio Program gospodarenja za šumu posebne jedinice Park šuma Marjan (važi do 2018.), šumskih površina prema Studiji – nema. Da ne mislimo da je park-šumu vrijedno sačuvati kao prirodni i kulturni spomenik, a i kao spomenik svim Splićanima koji su ga stvarali i do danas čuvali, cijeli bi ovaj pokušaj urbanizacije Marjana bio izazovna studija apsurda, no mahnitost kojom se i inače odlučuje o ovom gradu, izaziva strah od gubitka vrijednog nasljeđa. Opet, do 12. listopada možete pokazati je li vas briga.

Nitko ne zna što će biti sa starom gradskom jezgrom

Također, prijedlozi izmjena pozivaju se i na konzervatorsku osnovu za staru gradsku jezgru no izrađivači ne preciziraju koju, odnosno iz koje godine. Koliko nam je poznato, najnovija je još uvijek u izradi (u svakom slučaju, nigdje nije objavljena), a između one starije i današnjeg dana prošlo je toliko izmjena planova i zakona da je neupotrebljiva. Kako nemamo uvida, ne znamo ni kako se u toj osnovi tretira splitska luka, a koja će prema PPUGS biti još manja, zatvorenija, nasutija. Kako se tretira utjecaj planirane turistifikacije Zapadne obale, kako Istočna obala? Studiju utjecaja na kulturnu baštinu možemo samo sanjati.

Točkica po točkica do uništenja urbaniteta

Slutimo da će u ta skromna dva tjedna javnog uvida izroniti niz točkastih iznenađenja od Žnjana do Meja, od Bačvica do Mejaša, ali nikakve razvojne ideje u planu višeg reda nema pa je neće biti niti u GUP-u. S obzirom da ne postoji krovni koncept o kojem bismo mogli raspravljati, ostaje nam se baviti točkom po točkom, pa koliko se tko uspije probiti kroz netransparentan prijedlog izmjena.

Nego, je li vas briga?

Specifikum ovih par tjedana javne rasprave je da ste – suodgovorni. Pravno-formalno, od danas vi odlučujete hoćete li ili nećete uložiti (pisanu!) primjedbu, pojedinačnu ili kolektivnu, na prijedloge izmjena kojima ćete za sebe i svoju djecu izgubiti južne padine Marjana, igralište i parkiralište na Trsteniku, poligon na Turskoj kuli i tko zna što još, a dobiti dokazano nelogične turističke ili industrijske zone i još za par stotina kvadrata smanjiti splitsku luku. Hoćete li zatim ustrajati na uvažavanju vaše primjedbe, na ovaj ili onaj način, opet ovisi o vama. Odšutite li – prihvaćate, a sva naknadna pamet i kuknjava vam je uzalud i svaki će vas moćnik s pravom s prezirom otpuhati s ramena kad za koju godinu zavapite da vam je cesta do kuće začepljena zbog prekomjerne izgrađenosti, da nemate gdje parkirati, da nemate školu ili igralište u kvartu. Dakle, je li vas briga?

Diana Magdić

7 comments
togi
togi

Pa da rotary. Jos najbolje da vam drzava gradi kolibe za siritinyu. Rotary vila amo je utjehe nema u sirotin kolibama

togi
togi

pa kaj to mene briga

Sonja Šafranko
Sonja Šafranko

ovo tako jednostavno izgleda...vrlo jednostavno je prezentirano.....

Boran Martić
Boran Martić

Priitivizam intelektualne elite Splita grada. U prvom redu čelnika urbanističkih ureda, vjerovatno članova lyons i rotary klubova...

Sonja Šafranko
Sonja Šafranko

Ma glupi smo svi mi koji nismo izgradili bez pitanja i dozvole sve ono što nam treba...PROPISI I ZAKONI U SPLITU I HRVATSKOJ SU ZA BUDALE I LJUDE KOJI POŠTUJU RED I PROPISE ! Sve po Marjanu će se ozakoniti...šta više reći !

Sonja Šafranko
Sonja Šafranko

A jesu skratili uvid u planove i žalbeni rok ! Godinama se g*** a sad sve nabrzinu...užas i sramota ..za nevirovat ! Još nisam detaljno pogledala, ali već mi para na uši izlazi !