Rasprava o Nacrtu Plana: najsuvisliji “izrađivači drugog reda”

Iako su i sami izrađivači Plana, predstavnici Sveučilišta priznali kako nisu imali pravnika u svom timu, ne odustaju od dokumenta, za kojeg članovi udruga smatraju da bi trebao biti usvojen kao “procjena stanja”. Diana Magdić iz udruge Teserakt istaknula je stotinjak različitih zakona i propisa koje su izrađivači Nacrta naveli da bi ih trebalo mijenjati ili izraditi kako bi plan bio provediv. O samom modelu, s obzirom na brojne važnije nedostatke dokumenta, kao što je granica kojom se upravlja, logično, nije se raspravljalo previše. Usprkos svemu, čini se da nositelji vlasti neće odustati od izglasavanja Nacrta Plana.

Tribina na temu modela upravljanja starom gradskom jezgrom u okviru javne rasprave o Nacrtu Plana upravljanja održana je jučer pred oko pedesetak zainteresiranih građana. Ovako mali broj i ne čudi s obzirom da na samim stranicama Grada Splita nikakve obavijesti nije bilo, a tek rijetki mediji prenijeli su vijest o održavanju iste jučer u šest sati na tvrđavi Gripe.

Uz dojam da se rasprava pokušala učiniti što manje javnom, čini se da su organizatori i promašili temu – modeli upravljanja, koja je navedena kao prva akcijska mjera u okviru samog Nacrta. Naime, osim Gorana Nikšića iz Odsjeka za staru gradsku jezgru, koji je, kako je rekao, “lapidarnim čitanjem“ uveo posjetitelje u temu, prezentaciju profesorice Lidije Petrić o sedam postojećih modela navedenih u samom Nacrtu, te nejasan i nesuvisao model aktiviste Lovre Rumore, o tipu upravljanja se puno manje pričalo. Teme su bile raznolike, mnogi iz publike imali su nešto za reći bilo o Planu, bilo o proceduri što dovodi do zaključka da je ovakvih rasprava vjerojatno trebalo biti puno više.

Najsuvisliji su i ovaj put bili “izrađivači drugog reda“, članovi udruga, koje su formalno radile na nastanku dokumenta, no u samom procesu iz nepoznatih razloga nisu sudjelovale.

Mario Rovan iz Građanske inicijative Split upozorio je kako dokument nema misiju te da nije jasno zbog čega se radi i čemu služi. Prema njegovo mišljenju, u izradi dokumenta izostao je sustav planiranja te proces upravljanja. Na njegovo izlaganje nadovezao se i Boran Vrandečić iz iste udruge, koji je ponovo istaknuo da uz nedostatak konzervatorske podloge te izjave o univerzalnoj vrijednosti, prilikom izrade nije se napravio projektni zadatak pomoću kojeg bi se od početka utvrdilo tko je za što odgovoran i koji su rokovi izrade.

Diana Magdić iz udruge Teserakt tako je istaknula da je riječ o bespredmetnoj raspravi jer sam Nacrt ne sadrži osnovne parametre kao što su granice – ne zna se točno kojim se područjem upravlja te nema zadovoljavajući pravni okvir kojim bi se ovakav dokument mogao provesti. Magdić je navela stotinjak različitih studija, zakona i propisa koje su izrađivači Nacrta naveli da bi ih trebalo izraditi ili mijenjati kako bi plan bio provediv. Zanimljivo, u samom Nacrtu, kao nositelji tih brojnih studija koje bi se trebale napraviti (čitaj: naplatiti) navode se upravo ustanove na kojima rade sami izrađivači Nacrta tako da je moguće govoriti i o potencijalnom sukobu interesa.

Istaknula je također da bi ovakav dokument trebao biti usvojen na Gradskom vijeću kao procjena stanja jer u svojoj naravi to i jest. “Molim vas da ne budemo nepromišljeni te da pozovemo u pomoć stručnjake iz UNESCO-a čija nam je besplatna usluga na raspolaganju“, poentirala je Magdić, a nejasno je ostalo zbog čega se ta suradnja nije iskoristila s obzirom da su i sami izrađivači, predstavnici sa Sveučilišta priznali kako nisu imali dovoljno kompetencija da sami izrade dokument, pogotovo kad je riječ o pravnim osnovama jer u izradi nije sudjelovao niti jedan pravnik.

Hoće li ovakav evidentno nekoristan dokument ipak biti usvojen saznat ćemo najvjerojatnije na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća.

M.Ba.

0 comments