Pravilnik o doniranju hrane stupa na snagu u listopadu

Ministarstvo poljoprivrede najavilo je krajem rujna dugoočekivanu javnu raspravu o Pravilniku o doniranju hrane kojim bi se donatorima uvele porezne olakšice te olakšala preraspodjela i doniranje viškova hrane. Pravilnik bi, kažu, na snagu trebao stupiti u listopadu.

Francuska je u svibnju ove godine donijela odluku koja bi mogla imati snažan pozitivan utjecaj na društvo, naročito na one koji su na njegovim marginama. Supermarketima je zabranila bacanje hrane – oni će je moći donirati u dobrotvorne svrhe, iskoristiti kao hranu za životinje ili kompost, ili je pak pretvoriti u energiju. Ali baciti ne. Koliko je država ozbiljna u vezi s tim potvrđuje činjenica da će za bacanje hrane kazna biti 75 tisuća eura.

Što se po pitanju bacanja hrane događa u Hrvatskoj? Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina najavio je donošenje Pravilnika o doniranju hrane još u ožujku, no plan se još nije realizirao. U ministarstvu kašnjenje izrade Pravilnika pravdaju opsežnošću i specifičnošću materijala koji se bavi osjetljivom materijom kao što je hrana, odnosno njezino darovanje. Ipak, ministarstvo poljoprivrede najavilo je u ponedjeljak kako bi se prijedlog Pravilnika trebao naći na javnoj raspravi do kraja rujna. Zamjenica ministra poljoprivrede Suzana Španjol istaknula je kako je po procjenama potrebno najviše godinu dana od objave Pravilnika kako bi imali sve podatke te procjenu financijskog učinka, troškova održavanja tog sustava. Na snagu bi, kazali su, trebao stupiti do kraja listopada.

Porezne olakšice na doniranje hrane?

Jedan je od teško shvatljivih apsurda hrvatske države činjenica da je hranu jednostavnije i jeftinije baciti nego je donirati. Naime, da bi se hranu doniralo, potrebno je platiti PDV na sve što se donira. Stoga je jeftinije i isplativije hranu baciti nego je donirati. Novi list je početkom ove godine u članku koji se bavi Pravilnikom istaknuo kako Vlada PDV na doniranje hrane neće moći ukinuti, ali da zato postoje drugi načini da se situacija sretno razriješi. Jedan od načina bio bi da se vrijednost hrane prizna kao porezna olakšica. Alternativa tome bila bi da primatelji plaćaju PDV, a da proračun zatim njima snosi troškove poreza.

No, Pravilnikom se ne bi samo uvele porezne olakšice i sl., nego bi se njime propisali i uvjeti zdravstvene ispravnosti i minimuma kvalitete koje hrana mora ispuniti kako bi se mogla konzumirati i nakon isteka roka valjanosti, piše Glas Slavonije. “Sve će, od doniranja hrane, evidentiranja, ispravnosti, količine, korisnika te hrane do kriterija za korištenje…, počivati na osnovnoj bazi podataka, na banci hrane, koju druge zemlje EU već imaju, a Hrvatska na novu praksu treba prijeći sa sadašnje – prakse volontiranja, na kojoj počivaju programi poput socijalne samoposluge. Osim njih tu su Caritas, Crveni križ sa svojim pučkim kuhinjama, razne udruge i drugi”, ističu.

HSP: “Svaki dan otezanja s donošenjem Pravilnika je još jedan dan agonije za ljude koji preživljavaju od pomoći drugih”

Na svojoj web stranici oglasio se HSP, koji inzistira na tome da ministarstvo Pravilnik donese što je prije moguće. “Ako znamo da se godišnje u prosjeku u Hrvatskoj baci 90 kilograma hrane po stanovniku (oko 400 000 tona) i ako znamo da imamo ogroman broj praktički gladnih ljudi ovo otezanje s donošenjem Pravilnika je jednostavno neprihvatljivo. Svaki dan otezanja s donošenjem Pravilnika je još jedan dan agonije za ljude koji preživljavaju od pomoći drugih”, napisali su. Osim toga, pravaši predlažu da svi supermarketi veći od 400 četvornih metara ubuduće moraju pokloniti neprodanu hranu humanitarnim organizacijama ili bankama hrane s kojima će sklopiti ugovore. Što se OPG-ova tiče, ističu pravaši, trebalo bi iznaći model za doniranje viškova hrane jer je u sadašnjem sustavu to neizvedivo i kontraproduktivno po same proizvođače koji višak hrane žele donirati.

 

J.F.

0 comments