Politička nepismenost mladih otvara prostor za manipulacije

Iako je društveni angažman mladih jedan od jamaca opstojnosti i razvoja demokratskog poretka, oni ne samo da imaju sve manje interesa za politiku, već i smatraju da imaju vrlo slab utjecaj na politička događanja, pokazalo je istraživanje koje je tijekom siječnja 2015. na reprezentativnom uzorku od 1.000 ispitanika proveo Institut za društvena istraživanja  u suradnji s GOOD inicijativom uz podršku Open Society Foundations, javlja gong.hr.

Više od polovine građana Hrvatske nema pozitivno mišljenje o politici, a prisutna je i relativizacija zaštite prava na slobodu govora i slobodu medija te slobodu udruživanja i prava nacionalnih manjina, kao i kulturnu autonomiju i prava na azil, iznijela je neke od podataka voditeljica istraživanja Anja Gvozdanović iz Centra za omladinska i rodna istraživanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, predstavljajući rezultate u Pogonu – zagrebačkom centru za nezavisnu kulturu i mlade.

Istaknula je kako posebno zabrinjava što u odnosu na ostale dobne skupine, mladi između 18 i 29 godina imaju značajno manje interesa za politiku i smatraju da imaju vrlo slab utjecaj na politička događanja, a i značajno rjeđe su članovi političkih stranaka i sindikata.  Naime, mladi sve manje vjeruju u društvene i političke institucije, a percepcija je da su javne institucije ozbiljno zahvaćene korupcijom dok su one političke nepouzdane i ne odgovaraju građanima.

Demokracija u Hrvatskoj – između teorije i prakse

No, zanimljivo je pritom da participacija jest prepoznata kao građansko pravo, ali ne i kao vrlo važno obilježje uloge građanina. I s obzirom na manjak participativne političke kulture, pokazalo se da se ispitanici uglavnom ne bi uključili u političke aktivnosti u širem smislu, čak ni kada bi im se za to pružila prilika što je vrlo zabrinjavajuće. Iako je procjena vlastite političke informiranosti dobra, politička kompetencija je osrednja što otvara prostor za ideološke i druge manipulacije, a zainteresiranost za politiku je donekle prisutna

Govoreći o padu političke i građanske pismenosti, koje je pokazalo i ovo istraživanje kao dio međunarodnog vala istraživanja International Social Survey Programme (Međunarodni program društvenih istraživanja), Emina Bužinkić iz GOOD inicijative upozorila je na elemente sociokulturne isključivosti uz nepovoljno institucionalno okruženje: “Zabrinjava to što percepcija vlastite kompetencije informiranosti o politici raste dok se demokratski deficit produbljuje manjkom participacije i kompetencije na svim razinama. Potrebne su promjene u odgojno-obrazovnom sustavu kako bi se povećalo kompetencije građana za aktivno i odgovorno sudjelovanje u društvu, ekonomiji i politici”.

Stoga će GOOD inicijativa na jesen krenuti u kampanju putem medija, društvenih mreža te na terenu u suradnji sa školama, roditeljima, učenicima, organizacijama civilnog društva, umjetnicima i mnogim drugima. U međuvremenu, dopusti li politika struci da ovaj put doista provede kurikularnu reformu – moglo bi doći i do prave promjene u načinu učenja te usavršavanja nastavnika i učitelja, no inicijativa će, poučena iskustvom, biti na oprezu i pratiti situaciju. Naime, kako je zaključila Bužinkić: “Trendovi ukazuju na nužnost snažne političke odluke za snažnim zaokretom prema demokraciji, a obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo može biti jedan od načina”.

R.T.

0 comments