Nema posla za starce

Da je pravosuđe još uvijek obeshrabrujuće za ljude oštećene na tržištu rada, govori i činjenica da je tijekom 2013. godine samo jedan radni sud, zagrebački, donio samo jednu presudu u slučaju najrasprostranjenijeg oblika diskriminacije na tržištu rada, koji je već dulje prepoznat  u Europi pod nazivom ejdžizam.

“To ti otvoreno kažu. Meni su bar otvoreno rekli, kada sam tražio posao u jednoj firmi u Ciboninom tornju. Kazali su mi da je dobna granica 30 godina. Kad sam im rekao koliko imam godina, odmah je bilo gotovo”, priča nam 60-godišnji Osman Jukić, po struci vatrogasac, ispred prostorija Hrvatskog zavoda za zapošljavanja u Novom Zagrebu. Pitanje je glasilo je li se za vrijeme svog 15-mjesečnog “staža” na birou sretao susretao sa dobnom diskriminacijom. Odgovor je potvrdan. Ne skrivajući veselje, kazao nam je ujedno i da je to njegov zadnji odlazak na adresu Ulica Savezne Republike Njemačke 6 gdje se nalazi poslovnica HZZ-a, budući da je stekao uvjete za mirovinu, s kojom dolaze drugačiji problemi.

obsoleteDobna diskriminacija najrasprostranjenija je upravo na tržištu rada. Unatoč velikom broju mladih na birou, upravo starije skupine imaju veću svijest o ovoj vrsti “škartiranja” pri zapošljavanju. Prema istraživanju koje su 2010. godine proveli Institut Ivo Pilar te HZZ o raširenosti i prisutnosti diskriminacije na hrvatskom tržištu rada, kao izrazito ili prilično raširenu vidjelo ju je 62,2 posto nezaposlenih i 65,7 posto poslodavaca, a tek nakon toga slijede diskriminacija na osnovi invaliditeta te spola. To nije samo hrvatski fenomen – u Americi, primjerice, pedesete godine života već nazivaju “novim šezdesetima”, budući da dobna granica “isluženosti” pomiče unazad.

Budući da je Hrvatska odlučila riješiti problem svog solidarnog mirovinskog fonda pomicanjem granice umirovljenja prema naprijed, ograničavanjem velikog broja ljudi da ode u penziju prije 67. godine, ali i s obzirom na ogroman broj nezaposlenih te masovna otpuštanja, u vremenima koja dolaze kritično je svakom radniku ili nezaposlenome starijem od 50 godina osvijestiti da je u Hrvatskoj dobna diskriminacija zabranjena.

Ejdžizam je teško dokaziv

Da je pravosuđe još uvijek obeshrabrujuće za ljude oštećene na tržištu rada, govori i činjenica da je tijekom 2013. godine samo jedan radni sud, zagrebački, donio samo jednu presudu u slučaju ovog najrasprostranjenijeg oblika diskriminacije na tržištu rada, koji je već dulje u Europi skraćen nazivom ejdžizam. No, taj je tužitelj imao dokaz crno na bijelo.

foto: Lora Vidović

foto: Lora Vidović

“Radi se o rijetkom slučaju kada je kandidatu za posao pisanim putem priopćeno da je za posao prestar”, kažu nam iz Ureda pučke pravobraniteljice Lore Vidović, koji je sudjelovao u postupku na strani tužitelja.

Kako doznajemo iz Ministarstva pravosuđa, prekršajni sudovi imali su mimo tog predmeta jedan neriješeni iz prethodnog razdoblja koji je u 2013. godini pravomoćno riješen oslobađajućom presudom. Općinski sudovi, u građanskim predmetima, imali su tek tri neriješena predmeta iz prethodnog razdoblja, a tijekom godine zaprimljen je jedan predmet. Ipak, nema dvojbe da materijala za tužbe ima – zabilježen je i slučaj kada je 37-godišnjakinji rečeno da je prestara za posao konobarice.

“Poslodavci prilikom oglašavanja radnih mjesta i izbora kandidata često nisu svjesni da su njihove odluke o zapošljavanju ponekad posljedica predrasuda i stereotipa. U određenim slučajevima na takve oglase reagiramo, pa smo povodom pritužbe na jedan oglas kojim se nudio posao dvjema konobaricama ‘mladim, atraktivnim, do 30 godina’, poslodavcu uputili upozorenje o njegovom diskriminatornom učinku s osnova dobi”, navodi pravobraniteljica. No, zbog velikog broja takvih oglasa, pojedinačna reakcija na svaki od njih nije moguća, dodaje. Zato poručuje da bi portali, oglašivači i agencije trebali i sami prijavljivati sumnju na diskriminaciju te nastojati ne objavljivati oglase koji sadrže očigledna diskriminatorska ponašanja poslodavaca. Ona je prisutna i u postojećim radnim odnosima, a pogotovo je naglašena u vremenu kada vlasnici tvrtki režu troškove. Malo je tih firmi koje su došle do inventivnijeg načina ušteda od rezanja broja nezaposlenih, a ta se poslovna odluka uredno lomi na starijima, koje se često tjera u prijevremenu mirovinu premda to znači i manje prihode. Ili ih se jednostavno potjera na ulicu. Radnice jedne banke tužile su pravobraniteljici svog poslodavca, jer ih je isključivo temeljem dobi stavio među prve na listu za odstrel. I dok je jedna radnica ustrajala na tužbi, druga je povukla pritužbu pravobraniteljici nakon nagodbe s poslodavcem.

“Na žalost, o slučaju postoje i navodi treće osobe koja ističe kako je sklapanje nagodba i isplaćivanje otpremnine bilo uvjetovano povlačenjem pritužbe pučkoj pravobraniteljici, a to nije dobro”, navodi ured.

Više od četvrtine nezaposlenih su osobe starije od 50 godina

Prema zadnjim podacima registrirane nezaposlenosti koju prati Hrvatski zavod za zapošljavanje od kraja travnja 2014. godine udio osoba starijih od 50 godina je 26 posto, što je brojkom oko 92.157 osoba. Napomenimo i da je u vrijeme socijalizma manje od pet posto nezaposlenih Hrvata imalo više od 50 godina. Početkom milenija udio se popeo na 13 posto, da bi se za deset godina udvostručio i sada stagnira na 26 posto.

foto: HZZ

foto: HZZ

Među nezaposlenima ove dobne skupine je i gotovo polovica dugotrajno nezaposlenih, a samo ih 17,5 tisuća koristi mjere poticanja zapošljavanja HZZ-a. Iako 51-godišnji vozač srednje stručne spreme Valentino Kovačević, kojega smo također sreli na Zavodu, kaže da za njegovu struku dob i nije tako presudna, ne čudi ga što od 2001. godine, kada je dobio otkaz u Hrvatskoj pošti, do danas teško pronalazi dugotrajnije zaposlenje. Već je pet godina na Zavodu za zapošljavanje, preko kojega se zapošljavao tek na kraće periode, ponekad i ispod mjesec dana.

“Nema posla za one s 21 ili 25 godina, kako ću ga naći ja s 51?”, pita on.

Hrvatska je, dakako, na europskom nivou popularna po velikom broju nezaposlenih mladih ljudi. Udio mlađih od 34 godine na Zavodu premašio je u travnju 43 posto, što je više od 153 tisuće ljudi. Mladost se, baš kao i “višak” godina često smatra nedostatkom pri zapošljavanju.

“Naravno, u takvim se situacijama u pravilu dob ne navodi izrijekom kao kriterij za zapošljavanje, već se ona pojavljuje posredno kroz traženje određenog radnog iskustva ili postavljanjem drugih kriterija koje će svakako teže zadovoljiti mlađe osobe”, navodi pravobraniteljica. Njen je ured lani zabilježio blagi porast pritužbi zbog dobne diskriminacije, kako mladih tako i starijih osoba, koje čine 6,5 posto svih prijava za diskriminaciju. Prilikom izrade novog Zakona o radu, iz Ureda su zahtijevali da se unese izričita odredba kojom bi se prijavljivanje diskriminacije pučkoj pravobraniteljici označilo kao neopravdan razlog za otkaz ugovora o radu, što bi možda dalo više šanse ranije spomenutoj službenici u banci. Kada je, pak, riječ o zapošljavanju, to ostaje i dalje vrlo trusan teren, pogotovo u privatnom sektoru gdje poslodavci imaju apsolutnu autonomiju.

“Zbog netransparentnih postupaka odlučivanja, intervjua za posao koji se odvijaju između samo dviju osoba i bez svjedoka, teško ju je učiniti vjerojatnom”, navodi pravobraniteljica, koja zato ističe nužnost da se službenici institucija i drugi profesionalci dodatno osvijeste i educiraju vezano za prepoznavanje različitih oblika diskriminacije.

Za kraj, možda nije loše napomenuti da Hrvati nisu nimalo blagi u ocijeni kada starost počinje. Prema podacima Europske socijalne ankete (European Social Survey) s kraja prošlog desetljeća kojom je obuhvaćeno 55 tisuća ispitanika iz 28 zemalja Europskog kontinenta, ispostavilo se da su od njih stroži jedino Britanci i Turci. Od trenutka kada se osoba u Hrvatskoj doživljava kao stara do mirovine treba proći čitavih sedam godina.

foto: Foto: Screenshot ageUK.org.uk

foto: Foto: Screenshot ageUK.org.uk

 

Ana Benačić

 

 

 

0 comments