Medijske politike u izbornim programima: Smanjenje HRT pretplate i povratak Fonda za neprofitne medije

Medijske politike uglavnom nisu predmet izbornih rasprava osim kad je riječ o rijetkim sučeljavanjima po pitanju kulturnih politika pa se tako ni stranke ne zamaraju previše oko programskih smjernica u ovom polju, osim kroz nekoliko općenitih obećanja. Stoga smo priupitali predstavnike onih stranaka koje u svojim programima spominju medije da nam pojasne što točno misle kad kažu da bi vratili javna sredstva neprofitnim medijima, što žele s HRT-om i kakve medijske strategije namjeravaju donijeti.

Ništa o medijima – Živi zid i Bandićeva stranka rada i solidarnosti 

Medijske politike, kao i kulturne, u predizbornim programima političkih stranaka očekivano spominju se tek usput u par općenitih rečenica ili kao u slučaju Bandićeve Stranke rada i solidarnosti nikako.
Kod Živog zida, primjerice, o medijima je riječ u nekoliko navrata, ali samo da bi naglasili kako oni “već odavno nisu ono što bi trebali biti – posrednici između istine i građana, već sredstva krupnog kapitala u čijem su vlasništvu“ pa se zato toj stranci oduzima pravo na pristup u njima.

Stranka Pametno vratila bi financiranje neprofitnim medijima

Ni stranka Pametno u svom programu nema medije, osim što u dijelu koji se tiče kulturne politike, a sastoji se od nekoliko stupova, u onom koji se tiče odlučivanja kao primjer interventog navode “ponovno formiranje Fonda za neprofitne medije“. Ipak, na naš upit glasnogovornik stranke Sergej Abramov pojasnio nam je kako je prema mišljenju ove stranke “gorući problem danas na tržištu medija u Hrvatskoj značajno smanjenje proračunskih sredstava namijenjenih financiranju neprofitnih medija i ukidanje Stručnog povjerenstva za neprofitne medije koje je raspodjeljivalo ta sredstva i nadziralo jesu li dobitnici sredstava ispunili dogovorene uvjete“. U tom smislu prioritet ove stranke bio bi vraćanje financiranja neprofitnih medija na raniju razinu. “Ova je mjera u programu stranke Pametno istaknuta kao jedna među interventnim mjerama u području kulture koju je potrebno neodgodivo provesti“, kazao je Abramov napomenuvši kako bi model financiranja i dalje bio putem stručnog povjerenstva kojeg je prethodni ministar Zlatko Hasanbegović naprasno ukinuo.

Abramova smo pitali i za Radni materijali za raspravu o medijskoj politici Republike Hrvatske 2015 – 2020, s obzirom i da HDZ i Narodna koalicija spominju u svojim programima izradu medijske strategije. Podsjetimo, riječ je o prvoj sustavnoj analizi medija i preporukama za djelovanje koje su izrađene u mandatu ministrice Andree Zlatar Violić. Izvještaj je napravljen temeljitom analizom postojećih modela financiranja i vlasništva medija u Hrvatskoj, a po svojim preporukama temeljio se na održivoj kombinaciji javnih, komercijalnih i neprofitnih medija.

HDZ i SDP radili bi medijsku strategiju

Dobili smo vrlo općeniti odgovor: “Radne materijala za raspravu o medijskoj politici, napravljenih 2015. godine za vrijeme pretposljednjeg mandata, mogu poslužiti kao polazište za široku javnu raspravu o ukupnoj medijskoj politici Republike Hrvatske“.

Siniša Ružić, foto: wikiperida.org

Siniša Ružić, foto: wikiperida.org

No kandidat MOST-a za ministra kulture komičar Siniša Ružić, odgovorio nam je kako on sam nije sudjelovao u javnoj raspravi o materijalima, ali da stručnjaci za medije iz MOST-a jesu. Na pitanje o kome je riječ i na koju raspravu misli, Ružić je odgovorio kako su to ugledni ljudi koji svoja imena nisu željeli iznijeti u javnosti.

Jasen Mesić iz HDZ-a pak nam je odgovorio kako materijali nikad nisu bili na javnoj raspravi te da nisu službeni dokument pa ih ne može i ne želi komentirati. Da javne rasprave nije bilo, Mesić je u pravu, no tekst je objavljen na stranicama ministarstva kulture pa status “službenosti“ na koji se Mesić referira i nije u potpunosti jasan.

No, kad je riječ o medijskoj strategiji koju HDZ u svom programu najavljuje, Mesić objašnjava kako je s obzirom na stanje u medijima potrebno donijeti pregled stanja po pitanju vlasništva medija, prava novinara, poštivanja redakcijskih statuta te donijeti pravce razvoja i smjernice za financijski opstanak medija, osiguravanje konkurentnosti javnog servisa te utjecaja novih medijskih tržišta. U tom smislu “neslužbeni“ materijali mogli bi biti od itekakve koristi ukoliko HDZ osvoji vlast i krene u izradu takvog dokumenta.

S druge strane, Bojan Glavašević, koji se spominje kao kandidat za ministra kulture u Narodnoj koaliciji kaže pak kako su radni materijali dobro polazište za izradu nove medijske strategije, čije će preporuke ipak morati biti znatno drugačije s obzirom da se stanje u medijima od 2015. promijenilo. Prema njihovim procjenama za izradu takvog dokumenta trebalo bi im godinu ipo do dvije dana.

HRT – uvođenje reda i smanjenje pristojbe

Kad je pak riječ o HRT-u, očekivano, svi se zalažu za njegovu neovisnost, smanjenje neracionalnog trošenja novca i druga općenita predizborna obećanja. A HDZ i MOST uz to najavljuju smanjene televizijske pristojbe. Kako nam je Ružić objasnio, ne mogu svi građani plaćati tako visoku cijenu.
Zanimljivo je pritom da MOST bi smanjio televizijsku pretplatu s 80 na 50 kuna, ali bi u isto vrijeme dao potporu izvaninstitucionalnim i neovisnim medijima. Ako se zna da je za vrijeme koalicije MOST-a i HDZ-a ukinuta dodjela sredstava takvim medijima kroz Fond za neprofitne medije pri ministarstvu kulture financiranom od 2,5 posto ukupnih lutrijskih godišnjih sredstava Hrvatske lutrije, te da se jedini postojeći natječaji za takav tip medija provode putem Fonda za pluralizam, odnosno 3 posto prihoda od televizijske pristojbe, ostaje pitanje kako ih MOST misli podupirati.

Nitko se ne slaže s Hasanbegovićevim ukidanjem povjerenstva za neprofitne medije

Jasen Mesić, foto: hdz.hr

Jasen Mesić, foto: hdz.hr

Ružić nam je na to odgovorio kako Hasanbegovićev potez ukidanja Stručnog povjerenstva koje je dijelilo novac iz Fonda za pluralizam nije bilo dobro rješenje te da MOST nije imao pravo sudjelovanja u donošenju odluka u tom resoru, no da bi ubuduće trebalo redefinirati uvjete suradnje na način da mediji budu odgovorniji. Hasabegovićev neracionalan i proceduralno neprihvatljiv potez silovitog pokušaja gušenja neprofitnih medija barem u predizborno vrijeme nikome nije na pameti. I Jasen Mesić misli da potpore ne bi trebalo ukinuti, no da bi se one trebale drugačije definirati i to kroz programske ugovore na način da se zna koje su obaveze medija u smislu produkcije opsega i tema sadržaja.

Bojan Glavašević, foto: screenshot

Bojan Glavašević, foto: screenshot

“Takav model sadržavao bi točno propisane teme i opseg produkcije“, rekao je Mesić koji smatra također da bi se broj takvih, njegovim riječima tvz neprofitnih medija trebao smanjiti te da bi trebalo podupirati samo najbolje i najugroženije.

S druge strane, Glavašević smatra kako model može ostati isti, ali da povjerenstvo treba biti šarolikije, a kriteriji jasniji. “Naša je intencija zahvatiti što širi spektar mišljenja i ukloniti pristranosti“, rekao nam je Glavašević napominjući kako taj tip pluralizma podrazumijeva poštovanje ljudskih prava.

“Hasanbegović je napravio ogromnu štetu koju treba što prije sanirati“, rekao je Glavašević najavljujući kako bi novi natječaj za neprofitne medije bio raspisan što prije kao i onaj u sklopu programa “Mediji zajednice”, za koje je iz Europskog socijalnog fonda predviđeno 30,6 milijuna kuna, a koji je trebao biti raspisan ove godine.

Čeka li nas nova medijska strategija, koje ćemo promjene imati priliku vidjeti na HRT-u i hoće li one biti strukturne naravi kao što obećavaju predizborni programi te hoće li neprofitni mediji nastaviti dobivati potpore vidjet ćemo u narednim mjesecima.

Mašenjka Bačić

 

0 comments