Marjan pripada svim građanima Splita

Na jučerašnoj tribini Društvo Marjan objasnilo je zbog čega su dignuli kaznenu prijavu dok su tribinu pokušali opstruirati građani privatnih parcela na Marjanu koji ili ne razumiju ili ne žele razumjeti potrebu očuvanja ove gradske šume.

Mnogo puta opjevani Marjan, najveće zeleno brdo na splitskom poluotoku, već je godinama u nemilosti “nadležnog” Grada Splita i Javne ustanove za upravljanje Park šumom Marjan. Ta je ustanova utemeljena, koje li ironije, s ciljem zaštite i održavanja te zelene površine, a sve što čini od svog osnutka 2005. godine, jest da godišnje odnese 7 milijuna kuna iz gradskog proračuna i to za niz, kako osnovano sumnja Društvo Marjan, protuzakonitih aktivnosti. Institucionalno nasilje ovog “nadležnog” dua, koje se već godinama tamo provodi, navodi samo na jedan zaključak: Marjan je prepun atraktivnih “građevinskih” lokacija koje se pod svaku cijenu moraju “privesti svojoj svrsi”.

Srđan Marinić

Srđan Marinić

Na tribini pod nazivom Zašto je Društvo Marjan podnijelo kaznenu prijavu protiv odgovornih osoba u Javnoj ustanovi, koja se sinoć održana u kinoteci Zlatna vrata, okupilo se čak dvjestotinjak ljudi i to mahom bespravnih graditelja na Marjanu. Riječ je o članovima Udruge Merjan, koji u pravnom i svakom drugom neredu, koji proizvode Grad Split i Javna ustanove – ne vide nikakav problem.

Oni pak osjećaju ugrozu za svoje privatno vlasništvo, a glavnog protivnika u svojim nastojanjima da se njihovi bespravni objekti legaliziraju, vide Društvo Marjan, koje već godinama u ovoj priči stoji na braniku javnog interesa. Štoviše, u traženju rješenja za izlaz iz marjanskog nereda, Društvo Marjan čak i njih vidi kao logične partnere.

Obrazlažući kaznenu prijavu protiv Javne ustanove, podnesenu zbog protuzakonitog postupanja, Srđan Marinić iz Društva Marjan  kazao je da je na Marjanu najveći problem manipulacija površinom Park šume, koja se, kako je definirano 1988. godine, prostire na 300,29 hektara, a da bi se zbog postupanja “nadležnih” institucija smanjila na 196,26 hektara, odnosno, u potpunosti je umanjena za južne padine, gdje je 90 posto parcela u privatnom vlasništvu.

Originalna površina Park šume Marjan počela se smanjivati 2007., kada je gradsko povjerenstvo, u sastavu Branko Poljanić, Tamara Visković i Mato Kosović, donijelo zaključak o odabiru najboljeg ponuditelja za izradu Programa zaštite šumskog eko sustava Park šumom Marjan. Naime, za izradu je izabran zagrebački Šumarski fakultet, koji je umjesto rečenog programa ispostavio nešto sasvim drugo. “Ono što se dobilo je Program gospodarenja za šume s posebnom namjenom i Program zaštite šumskih eko sustava Gospodarska jedinica PŠ Marjan – po prvi put se uvodi termin gospodarska jedinica, što ne bi bio problem da se njezina površina poklapa s površinom Park šume Marjan, ali to se ne događa. Evidentno je da se naručuje Program za 300,29 hektara, a da je izrađen tek za 196,26 ha, dakle, za sto i nešto hektara manje”, naveo je Marinić napomenuvši da se “onaj prethodni iz 1991. odnosi se na 300 hektara”.

“Nova” površina, ona koja je uvedena s definicijom Gospodarske jedinice, poslužit će Javnoj ustanovi kao razlog da prostorno ograniči svoje djelovanje. “Prema Zakonu o šumama, šumom se smatra zemljište obraslo šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10 ari (1000 metara četvornih)”, istaknuo je Marinić da bi potom nanizao šumske površine na istočnom dijelu Bambine glavice, zatim područje na Kašjuni i ono Vile Dalmacije te prostor na križanju Marjanskog puta i Ulice Vatroslava Lisinskog, dakle, gdje se ne provode mjere zaštite i održavanja, premda je riječ o područjima koja potpadaju pod Park šumu Marjan. “Za svako stablo, koje se nalazi u Park šumi, treba izvršiti odabir, označavanje i mjerenje – tek nakon toga se mora evidentirati zašto je posjećeno, koja je količina drvna građe, koja je vrijednost toga i što se učinilo s tom drvnom građom. Za ovo područje je rečeno: nije u obuhvatu, nemamo pojma”, dopunio je Marinić.

Zanimljivo je, nastavio je Marinić, “da u aktualnom GUP-u (od siječnja 2006. godine) jasno stoji da se radi se o Park šumi s postojećim građevinama i južno do Šetališta Ivana Meštrovića: Omogućava se zaštita, održavanje i uređenje područja ovog dijela Park šume Marjan u skladu s Programom gospodarenja park šumom i PPPPO-om (Prostornim planom područja posebnih obilježja), dok Programom gospodarenja (od siječnja 2009.) nije obuhvaćeno to područje”. “Tko je odredio da je šuma koja se nalazi u Park šumi Marjan ali ne i u GJ Marjan manje vrijedna i ne treba zaštitu – takvog obrazloženja nema”, naglasio je Marinić.

Javna ustanova nema dozvolu za obavljanje šumarskih radova, kao što nema ni licencirane šumare.

Uglavnom, “pretpostavljam da južne padine Marjana nisu u ovom programu zato što je riječ o parcelama koje su privatno vlasništvo. Međutim, u tom istom programu piše da su time obuhvaćene šume i šumsko zemljište na području Park šume Marjan bez obzira na vlasništvo”, rekao je Marinić.

Javna ustanova, nadalje, nema dozvolu za obavljanje šumarskih radova, kao što nema ni licencirane šumare. “Svejedno su se obavljali šumarski radovi, za koje se faktura ispostavljala Gradu Splitu, u prosjeku svaki mjesec 75 tisuća kuna. Godišnje se posiječe oko 500 metara kubnih drva, što je preračunato u broj stabala iznosi oko 1200 stabala. Prema Zakonu o šumama, u šumi se mogu sječi samo doznačena stabla, koje obavlja osoba sa završenim šumarskim fakultetom: odabir, označavanje i mjerenje. Nadalje, te poslove mogu obavljati licencirani šumari. Šumarska komora kaže da Javna ustanova ne posjeduje dozvolu za obavljanje tih radova, niti je podnesen zahtjev za izdavanje takve licence”, obrazložio je Marinić.

Sve vrijeme osobe koje nisu kvalificirane i ovlaštene za obavljanje ovih radova su te poslove izvodile. Zanimljivo je da je 4. srpnja ove godine kada je Javna ustanova Društvu Marjan odgovorila da ne mora postupati sukladno Zakona o šumama, jer upravlja šumom s posebnom namjenom, istog dana šalje upit Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, kojim traži pojašnjenje o tome mora li primjenjivati rečeni zakon i Pravilnik o doznačavanju stabala. Isto tako, zanimljivo je da na Marjanu nikad nije viđen šumarski čekić, premda je to jedina alatka kojim se doznačavaju stabla prije sječe.

I na kraju možda najgore od svega. “Protupožarni sustavi su neispravni, kaže Policijska uprava splitsko-dalmatinska. Svake godine se provodi ispitivanje hidrantske mreže, zapisnik je uvijek negativan”, završio je Marinić. O svemu navedenom je izviješćen gradonačelnik Ivo Baldasar, koji je, podsjećamo, potpisao Kodeks za Marjan, kojim se podrazumijeva i nadzor Javne ustanove. Osim toga, Društvo Marjan je zatražilo i neovisnu vanjsku revizija poslovanja Javne ustanove i to od njezinog osnutka. O svemu tome, do današnjeg nema nikakve povratne informacije iz Banovine.

“On nas laže, ne zna što priča”, tek je jedna u nizu upadica iz publike na račun Srđana Marinića. Iz nje je prvi “iskočio” Dario Alujević, predstavnik vlasnika privatnih parcela na Marjanu. “Osnovni problem na Marjanu je što se ne razlikuje šuma od park šume. Da bi se nešto proglasilo park šumom, moraju se zadovoljiti posebni uvjeti prema Zakonu o zaštiti prirode, odnosno na svim obuhvaćenim parcelama mora postojati posebni pravni režim – mora stajati oznaka pš – što nije slučaj na zemljištima na južnoj padini Marjana”, pojasnio je Alujević. Drugim riječima, kako je netko od bespravnih graditelja dobacio, “Park šuma ne postoji”. Time je Alujević dao samo još jedan argument da nadležna ustanova ne radi svoj posao, jer je riječ o knjiženju u katastar kojeg je upravo ona morala riješiti.

Javio se za riječ i Goran Jugović, predsjednik Udruge Merjan, koji je istaknuo da Program gospodarenja Park šumom Marjan ne može biti sastavljen bez sudjelovanja tamošnjih privatnih vlasnika, kojih je oko pet tisuća. “Nas nitko ništa ne pita”, poručio je Jugović, ali na krivu adresu.

Igor Mušić

 

0 comments

Trackbacks

  1. […] što je Društvo Marjan održalo tribinu na kojoj su iznijeli razloge podizanja kaznene prijave protiv Javne ustanove za upravljanje Park […]

  2. […] početak je maila koji je dočekao predsjednika Društva Marjan Srđana Marinića dan nakon tribine na kojoj su javno obznanili kako su podignuli kaznenu prijavu protiv Javne ustanove za upravljanje […]