Kome smetaju tovari na Marjanu?

Mladi tovari Marina i Kazimir, s kojima Hrvoje Cokarić radi mjesecima, već su socijalizirani i spremni za druženje, a u planovima je da se oko njihova timarenja i vođenja angažiraju i splitski beskućnici. Taj višeslojni projekt TowardEurope, čiji bi se program sjajno uklopio u tematski park na Marjanu, Lovro Rumora bez argumenata će nazvati “bezveznim i neprihvatljivim”. A takve ocjene u kontekstu opisane dobrobiti urbanog suživota s magarcima otvaraju sumnju da se odluke baš i ne donose (samo) na temelju proklamiranih etičkih principa i brige za dobrobit životinja.

U listopadu 2014. godine splitsko Gradsko vijeće donijelo Zaključak o izmještanju zoološkog vrta s Marjana te zadužilo gradske stručne službe da pronađu prostor za smještaj novoga s odvojenim azilom za životinje, a ravnatelja Javne ustanove za upravljanje Park-šumom Marjan da izradi stručnu studiju i prijedlog uređenja ukupnog područja park-šume s naglaskom na prostor sadašnjeg zoološkog vrta. S obzirom da je prošlo već pola godine, očekujemo skoru javnu raspravu o budućnosti ovog prostora.

Početkom veljače ove godine je Gradsko vijeće, s ciljem da s ubrza čitava procedura i da se životinjama što prije pronađe novi smještaj, osnovalo Povjerenstvo za izmještanje životinja iz zoološkog vrta na Marjanu čiji su članovi dogradonačelnik Goran Kovačević. Pročelnik Službe za kulturu Siniša Kuko, predstavnici dviju udruga – Lovro Rumora (Zeleni Dalmacije) i Mladen Visković (Prijatelji životinja) – predsjednik Upravnog vijeća Prirodoslovnog muzeja i zoološkog vrta Davor Velagić te Maja Munivrana i Milivoj Hekman iz Službe za kulturu.

Darko Škrobonja

foto: Darko Škrobonja

I dok je etički, pravno i tehnički potpuno neosporno da je pronalaženje novih domova divljim životinjama s Marjana odlična odluka – par medvjeda nedavno premješten u Kuterevo sigurno će živjeti u daleko boljim uvjetima – bez stručne studije i rasprave, a i temelja u odluci Gradskog vijeća, Povjerenstvo je, prema neslužbenim informacijama iz Banovine, prije koji dan odlučilo da s Marjana odlaze baš sve, pa i autohtone domaće životinje, čime se prejudicira sadržaj budućeg idejnog rješenja.

Dogradonačelnik Kovačević u razgovoru tu odluku nije potvrdio, već se pozvao na Zakon o zaštiti prirode prema kojem zoološki vrtovi ne smiju biti u park-šumama, ali i najavio javnu raspravu do ljeta ove godine. Lovro Rumora nam je potvrdio da je u tijeku izrada teksta za svibanj predviđenog anketnog natječaja koji bi trebao propitati stavove “arhitekata i ostalih zainteresiranih” oko budućnosti prostora, ali je izjavio i da se “ukida institucija Zoološkog vrta”, a hoće li se osnivati nova – tek treba odlučiti. Do promjena GUP-a ne znamo hoće li se u njemu naći nova lokacija pa postoji realna opasnost da grad Split osiromaši za još jedan sadržaj.

U očekivanju rasprave o budućim sadržajima i uređenju ispražnjenog prostora, grupa stručnih i umjetničkih udruženja i pojedinaca okupljena u inicijativi Splitski tovari aktualizirala je pak ovih dana prijedlog da se na mjestu dosadašnjeg zoo vrta uredi tematski park naziva Park dalmatinskih domaćih životinja. U svom priopćenju  navode da “s obzirom na memorijsku važnost, smatraju neophodnim da na tom prostoru ostane određeni broj autohtonih pasmina domaćih životinja kojima je Marjan prirodno podneblje, u tradicijskim nastambama izgrađenim uz primjenu suhozidne tehnike gradnje” i podsjećaju da je gotovo svaka splitska – varoška familija živjela u suživotu sa životinjama, gdje je magarac imao posebnu ulogu za svakog težaka; njima su prilagođavane čak i pojedine ulice kojima su se kretali do svojih polja i natrag, a težaci su zajedno s magarcima kultivirali Marjan i ostavili jedinstven kulturni krajolik od nedavno upisan u registar kulturne baštine RH.

Potpisnici ovog prijedloga – Društvo Marjan, Sunce, Dragodid, Uzgon – uz podršku HULU-a, MOST-a, HELP-a i niza drugih, artikulirali su ekološke, urbanističke, umjetničke, turističke i ekonomske, kao i zakonodavne komponente projekta te će ih u svibnju predstaviti na javnoj tribini, no sudeći po izjavama nekih članova Povjerenstva, poput one Lovra Rumore da bi magarci trebali biti preseljeni na Brijune, ta je promišljena inicijativa već osuđena na propast.

Koliko je opravdano inzistiranje na seljenju magaraca, podgrijavano tvrdnjama da je doticaj s ljudima opasan i za njih i za posjetitelje pa čak i onom da primorsko-dinarskom tovaru “ne paše kosi teren”, upitali smo i stručnjake zagrebačkog Zoološkog vrta. Veterinarka Ingeborg Bata nasmijala se na citirane tvrdnje, komentiravši da bi tom logikom trebalo zatvoriti pola OPG-ova u Hrvatskoj u kojima je omogućen doticaj posjetitelja s domaćim životinjama te potvrdila da magarci nemaju baš nikakav problem s brdovitim tlom. Tematski je park dovela i u kontekst s terapeutskim jahanjem te dodala da velika većina suvremenih zooloških vrtova omogućuje i potiče kontrolirani kontakt s pripremljenim životinjama čime se, među ostalim, posjetitelji senzibiliziraju i osvještavaju o potrebi njihove zaštite. Zašto to uskratiti Splićanima i njihovim gostima?

Tomislav Krizmanić, edukator u zagrebačkom Zoološkom vrtu, predstavio nam je vrlo razvijen i bogat edukativni program zoo vrta koji je dijelom uvelike prilagođen terenskoj nastavi zagrebačkih predškolaca i školaraca. Potvrdio je da u kontroliranim uvjetima, gdje je dobrobit životinje prioritetna, ne postoji ništa sporno u izravnom kontaktu s posjetiteljima. U Zagrebu je to sada omogućeno sa patuljastim kozama i ovcama te kunićima, a pripremaju i mužjaka alpake, također domaću, iako ne i autohtonu životinju. Naglasio je da takve aktivnosti traže oprez, naročito kada su u pitanju djeca, ali da je korist nemjerljiva.

foto: Darko Škrobonja

foto: Darko Škrobonja

Za svoje su programe privukli milijune iz Europskih fondova i bilježe stalan rast broja domaćih posjetitelja i turista. S obzirom da su tri domaće vrste – istarski, sjevernojadranski i primorsko-dinarski magarac– na popisu ugroženih izvornih pasmina (prve dvije i pred izumiranjem), mogućnost da ostanu u Splitu kojem su dali tako snažan identitetski pečat, Patricija Granić iz lokalne ekološke udruge Sunce smatra opravdanim i poželjnim. “Ministarstvo turizma prošle je godine financiralo tematske parkove koji su nicali po cijeloj zemlji, vodene parkove i zabavne parkove, kopije parkova koje možemo vidjeti diljem Europe – zašto onda ne i jedan originalni tematski park o tovaru i načinu života u Dalmaciji”, pita se Granić. “To bi bila jedna fantastična turistička priča o Varošu, splitskom težaku i tome kako se nekada živjelo na Marjanu i u Splitu. Mislim da se ideja može razraditi u desetine pravaca i osmisliti na način da se samofinancira, što smatram vrlo bitnim, a ograničenja postoje samo u glavama i mašti onih koje donose odluke”, zaključuje. Prijedlog uređenja životinjskih nastambi po projektu međunarodno afirmiranih stručnjaka za suhozidnu gradnju iz Dragodida osmišljen je u skladu s postojećom konzervatorskom podlogom.

Dio ove inicijative je i projekt TOWARDEUROPE koji već provodi umjetnička udruga Uzgon u suradnji s Udrugom Most, Društvom Marjan, Galerijom umjetnina, HULU-om, Prirodoslovnim muzejem i ZOO vrtom, Javnom ustanovom za upravljanje Park šumom Marjan, Savezom udruga Klubtura i novoosnovanom koordinacijom Splitski tovari. Mladi tovari Marina i Kazimir, s kojima Hrvoje Cokarić radi mjesecima, već su socijalizirani i spremni za druženje, a u planovima je da se oko njihova timarenja i vođenja angažiraju i splitski beskućnici. Umjetnički i edukativni dio programa oblikovani su sa željom da se ugroženoj životinji nađe nova svrha u gradu, jer nestaje upravo iz razloga što više nije potreban za težački rad. Taj višeslojan razrađeni projekt čiji bi se program sjajno uklopio u zamišljeni tematski park, Lovro Rumora bez argumenata će nazvati “bezveznim i neprihvatljivim”, a iako ne znamo mišljenje ostalih članova Povjerenstva, takve ocjene u kontekstu opisane dobrobiti urbanog suživota s magarcima otvaraju sumnju da se odluke baš i ne donose (samo) na temelju proklamiranih etičkih principa i brige za dobrobit životinja. Dapače.

Diana Magdić

 

0 comments