Je li mladim ženama stalo do proslave 1. maja?!

Nezaposlenost mladih osoba u Hrvatskoj zadnjih godina dosegla je svoje vrhunce. Prema zadnjim podacima, stopa nezaposlenosti tih osoba iznosi 46,2 posto. Unutar te skupine dominiraju mlade žene, pokazuju istraživanja, jer njihova fertilnost izaziva pravu jezu kod hrvatskih poslodavaca. Dvostruko diskriminirane, po dobi i po spolu, one ne pronalaze posao ili, u “najboljem” slučaju, bivaju zaposlene na određeno vrijeme, a to ih sprječava da će financijski osamostale, odnosno čini ih ekonomski ovisnima ili o roditeljima ili o partneru.

Diskriminacija mladih žena na tržištu rada, kazala je ove srijede u zagrebu Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, na predstavljanju istraživanja Mladi na tržištu rada  kojeg provodi CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, problem je cijele Europske unije, tako da se Hrvatska sa svojim pokazateljima odlično uklopila. “Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u fertilitetnoj dobi od 25 do 29 godina žene se najčešće pri zapošljavanju suočavaju s preprekama majčinstva a nerijetko im se na razgovorima za posao u tom smislu postavljaju diskriminatorna pitanja”, upozorila je Ljubičić. Nastavila je da to potvrđuju i podaci Državnog zavoda za statistiku, koji otkrivaju zapošljavanje takvih žena u većini slučajeva tek na određeno radno vrijeme.

Višnja Ljubičić, foto: Cenzura Plus

Višnja Ljubičić, foto: Cenzura Plus

Kako je ustvrdila, takav vid zasnivanja radnog odnosa, više nije iznimka, kako je to definirano Zakonom o radu, nego je postalo pravilo. “Imali smo pritužbe žena koje su zaposlene po devet, deset, pa čak i dvanaest godina na određeno vrijeme, zatim pritužbe žena koje su ostajale bez posla uslijed trudnoće, da bi nakon poroda ponovno ulazile u radni odnos i to kod istog poslodavca, te pritužbe u vezi inspekcije rada koje nisu obavljale kontrole koje su im naložene”, navela je upozorivši da se svjesno manipulira takvom vrstom ugovora, a nadležne institucije “benevolentno toleriraju takve situacije”.

Dodala je da je “čak 40 posto žena bilo izloženo nepovoljnom postupanju poslodavaca zbog svoje trudnoće ili korištenja rodiljnih prava, a zbog majčinstva odnosno obveza prema djeci 41 posto žena bilo je također izloženo nepovoljnim postupcima poslodavaca”. Naime, potonji majke percipiraju kao teret u radnom procesu, jer smatraju da će one zbog djece često izostajati s posla. Zbog istog razloga ženama je uskraćeno pravo napredovanja na poslu.

“One pak koje su doživjele spolnu diskriminaciju temeljem trudnoće ili svojih obveza prema djeci, u gotovo 55,3 posto slučajeva su ostale bez posla. Iste žene koje su uspjele zadržati radno mjesto, susretale su se s raznim tipovima degradacije: neke su bile premještene na lošije radno mjesto, nekim je uskraćeno pravo godišnjeg odmora, nekima su smanjene plaće, zatim napredovanje i oduzimanje važnih projekata ili klijenata. One su vidjele da se na njih više ne računa i da će biti u nekakvoj stagnaciji, unatoč tome što su do tada pet i više godina znatno ulagale i doprinosile u prosperitet i profit poslodavca”, upozorila je Ljubičić istaknuvši kako je čak dvije trećine žena već na razgovorima za posao bilo suočeno s pitanjima o planovima za trudnoću. “Poslodavci ne poštuje zakonske obveze prema trudnicama i majkama s malom djecom”, zaključila je, zbog čega se mora unaprijediti zakonski okvir za zaštitu tih žena.

Da su u poslodavci “u pravu”, odnosno da su majke zaista jedine “opterećene” odgojem djece pokazuju i podaci o tome koliko hrvatski muškarci koriste rodiljni i roditeljski dopust. “Rodiljni dopust koristilo je samo 0,4 posto muškaraca, dok je roditeljski dopust koristilo manje od 5 posto muškaraca”, kazale je Ljubičić dodavši da je time očigledna neravnomjerna raspodjela brige za obitelji među roditeljima.

Da pak mladi žene koji se još nisu stigle uhvatiti u koštac s tržištem rada – zapravo ne znaju što ih sve čeka, pokazuje istraživanje Instituta za društvena istraživanja iz 2010. provedeno među studentskom populacijom. “Studentice su više nego studenti svjesni da postoji neravnopravnost spolova, posebice na tržištu rada – 80 posto studentica i 60 posto studenata. Ali tek jedna trećina ukupnog broja ispitanih studenata je svjesna da takvo što uopće postoji. Povukla bih jednu paralelu: kada sam ja bila studentica prava, što je bilo prije 30 godina, dala bih obje ruke u tvrdnji da su muškarci i žene ravnopravni, sve dok nisam stupila na tržište rada. Tada sam promijenila svoje mišljenje. U svakoj fazi zaposlenja sam se susretala s nizom prepreka”, navela je.

“Diskriminacija mladih žena ne dovodi samo do nezadovoljstva tog dijela populacije, nego predstavlja jedan društveni problem. Problem je u umanjenju radne sposobnosti žena, a diskriminacija u konačnici izravno utječe na natalitet, pa i uzrokuje razaranje obitelji, jer se negativna iskustva na radnom mjestu prelijevaju se na privatni život”, poručila je Ljubičić.

Igor Mušić, Mašenjka Bačić

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta “U ime jednakosti” kojeg financira Europska unija i Ured za udruge Vlade RH, a provode udruge CMS, Cenzura Plus i MMH.

0 comments