Gdje će se zeleniti “Zeleni prsten”

Iako je jednostavna i predvidiva želja da se splitska jezgra ozeleni, a time u njoj stvori i povoljnija mikroklima te je se estetski obogati, hvale vrijedna, teško je se može nazivati projektom. Nadajmo se da će ovakav koncept barem pomoći da se uredi Zeleni katastar, a paralelno i načini upravljanja postojećim fondom stabala i ostalog zelenila.

Sinoć su u Zlatnim vratima Lovro Rumora iz Zelenih Dalmacije i krajobrazni arhitekt Igor Belamarić iz gradske tvrtke Parkovi i nasadi skromno predstavili projekt Zelenog prstena, odnosno njegovu idejnu fazu kojom su definirani potezi i točke budućeg zelenila u užoj splitskoj gradskoj jezgri i neposredno oko nje. Ocijenivši da splitski konzervatori nemaju ni kapaciteta niti motiva baviti se zelenilom u zaštićenom području, Rumora i Belamarić predložili su niz manjih i većih intervencija koje bi se realizirale u idućih pet do deset godina uz cijenu od otprilike 6 milijuna kuna.

Predviđeno povećanje fonda stabala bilo bi značajno – s postojećih 136 njihov bi broj trebao narasti na petstotinjak, a sadašnja površina od 1 7840 kvadrata na 14 8310. Najatraktivnije planirane lokacije su Prokurative, Trg Gaje Bulata, bedemi (ono što je ostalo od njih), dio Pazara, potez uz istočni zid Palače pa nad usjekom sve do zone “Općine”, ali i mobilno zelenilo (u pitarima) u jugoistočnom kvadrantu te niz manjih oaza. Uz održavanje postojećeg zelenog fonda i raspoređivanje novih stabala, projekt afirmira i za Split značajne, a dijelom zapuštene fontane, te sadrži i prijedloge triju arheoloških parkova – ispred Zlatnih vrata, kraj jugoistočne kule Dioklecijanove palače i na lokalitetu Ad Basilicas Pictas.

Analiza mogućnosti i preporuke ne prejudiciraju krajobrazna rješenja za koja su predviđeni natječaji pa tako paušalne procjene cijena tih intervencija sigurno nisu konačne, a očito ne uključuju i ukupnu cijenu pojedinih zahvata jer, primjerice, 150 000 predviđenih kuna za vraćanje dijela perivoja na Prokurative ne može dostajati za takav projekt uređenja. Procjene nisu rađene ni za popisane privatne parcele pa tako njihovo uređenje nije ušlo u ukupnu cijenu.

Projekt nema veze s Planom upravljanja iako ga tako predstavljaju

Iako medijski predstavljen kao dio Plana upravljanja splitskom gradskom jezgrom, projekt je značajno uvjetovan izradom nekih drugih dokumenata. “Zeleni prsten“, kaže Rumora, “mora biti dio još nepostojeće gradske Strategije upravljanja zelenim površinama, a njegovo će se planiranje oslanjati na tek naručeni Zeleni katastar – popis svih vrijednih, ali ne i invazivnih biljnih vrsta u gradu te površina na kojima se nalaze, kao i komunalne opreme kojom upravljaju Parkovi i nasadi, što bi moglo koštati oko pola milijuna kuna”. Dodao je da su i sve površine ucrtane u Zeleni prsten iluzija dok se ne ucrtaju u Prostorni plan, a naglasio da je potrebno i otkupiti dio čestica.

Grad osniva nova upravljačka tijela?

 

Parkovi i nasadi, prema Rumorinim riječima, zelenilo u gradu ne planiraju već samo održavaju, pa bi stoga trebalo ustanoviti i neku upravljačku strukturu te osigurati financiranje. Tako smo prvi put čuli da će u nekom, javnosti još nepoznatom tijelu Plana upravljanja splitskom gradskom jezgrom, koji Rumora naziva “zavodom”, postojati i osoba koja će upravljati zelenim prostorom, krajobrazni arhitekt koji će sjediti uz konzervatore i ostale struke koje skrbe o jezgri te raditi projekcije i nadgledati procese ozelenjivanja.

Ono što je Lovro Rumora do sada odradio u suradnji s Goranom Nikšićem iz Odsjeka za staru gradsku jezgru u osnovi je mapiranje i to prilično selektivno, naročito za B zonu zaštite, dok je na idejnoj razini projekt popis želja neutemeljenih na ikakvoj danas postojećoj dokumentaciji, od spomenute Strategije i Zelenog katastra ili prostornog plana i konzervatorske podloge te sa nepoznatom procjenom utjecaja na baštinu. S obzirom na način na koji Parkovi i nasadi skrbe o postojećem zelenilu, možda bi bilo konstruktivnije da se uredi njihova djelatnost te isključe situacije poput one o kojoj smo nedavno pisali u Varošu, gdje ova tvrtka preporučuje rušenje GUP-om zaštićenog stabla i sadnju zamjenskog, iako osnov za takvu odluku ne postoji ni u kakvom propisu ili pravilniku nego je, prema riječima Lade Ramljak, “takva praksa”.

Ne zna šetati Marjanom

Na pitanju uloge Ministarstva kulture u budućem planiranju zelenih površina, Rumora je odgovorio konstatacijom da je “Ministarstvo željelo izgubiti ingerencije nad zaštitom prirode, jer su željeli imati što manje posla i pretpostavili da će se netko drugi baviti s tim”, što je svakako zanimljiva konstatacija u kontekstu u raspravi nekoliko puta spomenute park-šume Marjan do koje Rumora tvrdi da se teško probija čak i uz satelitsko navođenje.

Pusti stabla, daj žičaru

Vjerojatno zbog bučnog negodovanja iz publike, autorstvom ideje žičare kojom bi se turisti penjali na 178 metara visoko brdašce nije se ovom prilikom pohvalio, a nije ni odgovorio na pitanje koliko bi stabala na Marjanu trebalo posjeći da bi se takva ideja realizirala. Ustrajući na tome da je žičara “potrebna građanima i turistima”, smanjivanje fonda stabala koje bi bilo posljedica izgradnje koridora i objekata na Marjanu nužnih za njezinu izvedbu nije, zanimljivo, predmet interesa autora Zelenog prstena. Dapače, dodao je da bi on marjanska stabla za ideju žičare “rado žrtvovao”, a žučni prigovori iz publike i tvrdnje da je nepotrebna nisu ga razuvjerili. Iz koje bi ih pozicije član Zelenih Dalmacije odlučivao žrtvovati bilo koja stabla, ostalo je nejasno.

Ipak, otvaranjem teme žičare na Marjanu došlo se i u posljednjoj trećini tribine i do jednog od ciljeva planiranja zelenila u i oko jezgre kao alata redistribucije turista u zakrčenom gradu, točnije van danas uobičajenih pravaca kretanja po Palači. Belamarić je utvrdio da bi stvaranje takvih zelenih zona moglo barem ublažiti situaciju u kojoj se preostali građani jezgre u sezoni jedva u moru turista probijaju po kruh. Potreba da se kretanjem posjetitelja upravlja je neupitna, jednako kao i povećanje ugode boravka u gradu pod sjenama stabala umjesto na golim površinama poput Marmontove, no ovakav je projekt duboko zavisan i o mnogim drugim aspektima planiranja i, prema svemu sinoć rečenom, krajnje nedorečen. Iako su se iz publike potencirane teme poput zelenila na Žnjanu, Turskoj kuli, Zapadnoj obali, ispred Ambasadora i na još nekoliko lokacija odmakle od uže teme tribine, zapravo su pogodile bit i ukazale na to da se buduće promišljanje kretanja turista treba odmaknuti od planiranja kretanja jezgrom, o čemu su već pisale Ivana i Ana Šverko te Gorana Banić u pronicljivom tekstu naslova Answer to the pressure of tourism in Split historic core : centralization and decentralization as equal aspects of the transformation of public space za konferenciju Rethinkig urbanism 2012. godine.

Ne bi bilo loše da se tog i nekoliko sličnih tekstova podsjete i izrađivači spomenute Strategije upravljanja zelenim površinama Splita, a da se onda “Zeleni prsten” ili neka njegova inačica planiraju u kontekstu čitavog grada, pa onda i mogućnosti distribucije turističkog prometa van jezgre.

Tko je prihvatio projekt?

Rumora je za kraj ponovio da je “Grad prihvatio projekt”, no on je praktično tek predstavljen na jednoj od sjednica Povjerenstva za izradu Plana upravljanja splitskom gradskom jezgrom pa je ta izjava ili neutemeljena ili se to prihvaćanje dogodilo negdje drugdje. Belamarić je o eventualnoj budućoj ulozi Parkova i nasada u realizaciji rekao da je ne može sada pretpostaviti, ali da oni stoje na dispoziciji, ovisno o razmjerima zahvata. Sve u svemu, iako je jednostavna i predvidiva želja da se splitska jezgra ozeleni, a time u njoj stvori i povoljnija mikroklima te je se estetski obogati, hvale vrijedna, teško je se može nazivati projektom. Nadajmo se da će ovakav koncept barem pomoći da se uredi Zeleni katastar, a paralelno i načini upravljanja postojećim fondom stabala i ostalog zelenila. Ako to postojeće u međuvremenu ne nestane zbog žičara, hotela, parkirališta ili projekata poput Contarinija i Small Malla, već je puno učinjeno.

Diana Magdić

Ovaj tekst je objavljen uz potporu Fonda za pluralizam u sklopu projekta Ostvarivanje prava građana na javno informiranje.

 

0 comments

Trackbacks

  1. […] 4. Nepostojanje gradske STRATEGIJE UPRAVLJANJA ZELENIM POVRŠINAMA posljednji je put javno konstatirano u prosincu 2015, kada su Zeleni Dalmacije u suradnji (?!) s Parkovima i nasadima predstavljali Zeleni prsten gradske jezgre Splita http://stav.cenzura.hr/gdje-ce-se-zeleniti-zeleni-prsten/. […]