Dok splitski Zoološki vrt stagnira, Zagreb povlači novac iz Europskih fondova

Nakon što je Povjerenstvo za ocjenu prijedloga uređenja i namjene prostora Zoološkog vrta na Marjanu u lipnju ove godine među pet pristiglih ponuda izabralo projekt edukativnog centra s tradicijskim pasminama grupe autora koju čine dr.sc. Frane Strikić, znanstveni savjetnik Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, prof.dr.sc. Mate Šantić, redoviti profesor PMF Split, doc.dr.sc. Mirko Ruščić, voditelj Botaničkog vrta PMF Split, udruge Zeleni Dalmacije, Prijatelji životinja i Terra, pobunile su se protiv ovog rješenja. Jer smatraju kako životinjama nije mjesto na Marjanu. Za to vrijeme neki drugi Zoološki vrtovi poput zagrebačkog moderniziraju se uz pomoć novca evropskih fondova.

Prijepori oko splitskog Zoološkog vrta ne prestaju. Nakon što je Povjerenstvo za ocjenu prijedloga uređenja i namjene prostora Zoološkog vrta na Marjanu u lipnju ove godine među pet pristiglih ponuda izabralo projekt edukativnog centra s tradicijskim pasminama grupe autora koju čine dr.sc. Frane Strikić, znanstveni savjetnik Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, prof.dr.sc. Mate Šantić, redoviti profesor PMF Split, doc.dr.sc. Mirko Ruščić, voditelj Botaničkog vrta PMF Split, udruge Zeleni Dalmacije, Prijatelji životinja i Terra, pobunile su se protiv ovog rješenja. Jer smatraju kako životinjama nije mjesto na Marjanu.

S druge strane, Hrvoje Cokarić, iz udruge Uzgon, koji već godinama brine o preostalim magarcima na Marjanu te je pozdravio prijedlog gradskog povjerenstva, reagirao je na ponovne reakcije navedenih udruga smatrajući kako šire dezinformacije. “Premda stručno vijeće za prenamjenu prostora splitskog ZOO vrta nije odabralo projekt koji su predložili članovi koordinacije organizacija Splitski tovari, pozdravljamo izbor projekta skupine splitskih sveučilišnih profesora koji je na tragu ideje da Split dobije vrijedan baštinski, znanstveni te edukacijski centar koji bi mogao omogućiti da prostor dalje ostane u prvom redu na korist i ponos stanovnicima grada Splita”, kazao je Cokarić upozorivši kako su upravo ove udruge 2005. godine tražile da se na prostoru bivšeg Zoo vrta uredi sadržaj koji uključuje zaštitu i reprodukciju autohtonih zaštićenih vrsta s naglaskom na komponentu gradske farme i edukativnog centra.

Marina i Kazimir, foto: pogledaj.to

Marina i Kazimir, foto: pogledaj.to

“Stoga smatramo shodnim primijetiti da su upravo optužbe navedenih udruga na račun izglasanog prijedloga prenamjene prostora bivšeg Zoološkog vrta od strane Povjerenstva za prenamjenu prostora zoo vrta potpuno neutemeljene.  Upravo su Zeleni Dalmacije, Udruga Terra i Prijatelji Životinja zagovarali rješenje na tragu prijedloga bivše pročelnice za kulturu Tamare Visković i kodeksa za Marjan, gdje je navedeno da će na prostoru sadašnjeg zoo-a biti smješten edukativni sadržaj s autohtonim domaćim životinjama”, rekao je Cokarić koji smatra da se ove udruge u svrhu isključivo osobnog probitka i želje za medijskim izlaganjem a nikako u cilju javnog interesa za opće dobro i uspostave uspješnog održivog razvoja Marjana usporavaju procese njegovog razvitka.

Sam Cokarić od lipnja 2014. godine  redovito posjećuje Zoološki vrt i radi s magarcima. Magarci Marina i Kazimir dio su projekta Toward Europe koji ovim životinjama pronalazi novu ulogu u suvremenom društvu. Pozivajući se na tradicionalnu ulogu magarca, a to je ona da prenosi teret po grubom terenu i na nepristupačna mjesta, njegov projekt uz to ima viziju magarca koji nosi solarne panele, opremu za video-audio montažu i internet broadcast.

Od Zoološkog vrta do restorana usred Marjana?

“Potpuno je legitimno da se neka amaterska udruga ne slaže s mišljenjem stručnih vijeća sastavljenih od priznatih urbanista, biologa, veterinara, pedagoga i arhitekata, ali u civiliziranom društvu to bi ostao njihov osobni periferni problem, a ne poligon za obmanjivanje javnosti i zagađivanje javnog medijskog prostora zlonamjernim lažima”, smatra Cokarić.

Hrvoje Cokarić, foto: STav

Hrvoje Cokarić, autor izložbe, foto: STav

Cokarić je upozorio i kako su kornjače čančare koje su dalmatinska autohtona i zaštićena vrsta i koje su stoljećima na Marjanu obitavale kao prirodna vrsta premještene u zatvoreni terarij zagrebačkog Zoološkog vrta pri čemu je dobar dio njih uginuo je pri samom transportu, a neki i po dolasku na novu lokaciju. Kako kaže, magarce još pokušavaju izmjestiti na napušteni otok Logorun ili u Brijunski zoološki vrt, smatrajući da je to humanije nego pružiti građanima upoznavanje tih plemenitih životinja uz šetnje po Marjanu i uz druženje s djecom i mladima.

Nadalje, Cokarić se osvrnuo i na činjenicu kako ne postoji Studija utjecaja na okoliš Park šume Marjan, već samo Studija održivog razvoja koja spominje obnovu secesijskih zgrada, žičaru i ugostiteljstvo. “Takva studija ne može dobro napisati ako se po tim pitanjima ne konzultira Ministarstvo zaštite okoliša koje izdaje procjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Postavlja se također i pitanje koliko je stručne javnosti zbilja bilo upitano za mišljenje pri izradi dokumenta kao npr. veterinare i biologe”, smatra Cokarić.

I tako Zoološki vrt na Marjanu stagnira, dok, primjerice, zagrebački Maksimir je iz europskih fondova još prije dvije godine osigurao 36 milijuna kuna od 38 za modernizaciju uvjeta staništa životinja.

M.Ba.

0 comments