Ante Svarčić: U ulici Ruđera Boškovića nema mjesta za interpolacije + FOTOGALERIJA

Kvalificiranje marginalnog ostakljenog ugostiteljskog prostora kao “završetka Splita 3″ možemo čitati kao uvod u konačni kraj i poništavanje jednog civilizacijskog planerskog iskoraka koji je obilježio splitsku eru građenja grada po mjeri čovjeka. U aktualnim traženjima za izmjene GUP-a Grada Splita su i daleko veći zahvati, poput ideje da se na igralište i parkiralište na Trsteniku umetnu dvije nove zgrade, kojima bi se nepovratno izgubile sve one karakteristike koje širi obuhvat Splita 3 čine sjajnim mjestom za život. O Splitu 3 danas pričamo s arhitektom Antom Svarčićem, jednim od suradnika Projektne grupe Split 3.

Nedavno je niknula dogradnja ugostiteljskog objekta uz nogostup Poljičke ulice kod Prime 3 i narušila gabarite Ulice Ruđera Boškovića, najavljujući daljnja stihijska interpoliranja u uređenu matricu Splita 3. Kada prenamjenu zelene površine u ostakljeni kafić kvalificirate kao “pokušaj dovršetka urbanizacije Splita 3″  i pozovete se na suglasnost autora urbanističkog rješenja, nužno provocirate pitanja. Još 1968. godine definirana os Ulice Ruđera Boškovića, projektirana paralelno s cardom Dioklecijanove palače i zamišljena kao neprekinuta pješačka linija koja povezuje sveučilišni kampus i trsteničku uvalu, usprkos svim problemima nastalim lošim upravljanjem prizemljima i garažama te katastrofalnim urbanističkim preinakama zone prema moru, uvjerljiv je dokaz da su Slovenci Vladimir Braco Mušič, Marjan Bežan i Nives Starc te niz njihovih splitskih suradnika iz Projektne grupe Split 3 među kojima je i autor ulice Ante Svarčić, ispravno očitali mediteranske značajke prostora i projektantski uredili ulicu prema potrebama stanovnika Splita.

Sveučilišna ulica, danas Ulica Ruđera Boškovića, jedna je od dvije zamišljene osi javnih sadržaja postavljenih u izvornom urbanističkom rješenju. Naročito od kada je sagrađen nathodnik prema kamupusu, njezina dinamika raste i može se reći da predstavlja opredmećenje revolucionarnog pokušaja da se megastrukturama stambenih zgrada pruži humani kontrapunkt u vidu slobodnog pješačkog prostora s uslužnim sadržajima u prizemljima.

U punom smislu ostvarena kao prostor susreta, komunikacije i razmjene, snažna je manifestacija idealističkog koncepta kojim se u modernističko stambeno naselje vratio građanin-pješak, uz poštovanje matrice starije od Palače. O grubim zadiranjima u jedinstveno i globalno hvaljeno rješenje razgovaramo s projektantom ulice, autorom Prime 3 i dobitnikom nagrade Grada Splita (2012) za naročiti doprinos u oblasti arhitekture, Antom Svaričićem.

Kako biste opisali izvorni koncept ulice?

Najbolje da vam citiram mišljenje Darovana Tušeka iz knjige Split, arhitektura 20. stoljeća: “Impozantna ‘sveučilišna’ ulica koso postavljena unutar mreže nekadašnje ortogonalne rimske centurijacije zemljišta ponovljeni je ‘cardo’ Dioklecijanove palače u projektu Splita 3. Zamišljena je kao generator događanja u ovom novom stambenom dijelu grada. Ova pješačka šetnica treba povezati obalnu liniju na jugu i sveučilišni kampus na sjeveru”.

Originalno rješenje je već prije bilo narušeno, čemu ste se kao autor suprotstavili?

Predviđena natkrivena tržnica za potrebe 50 000 stanovnika novog grada sa gotovim projektima i građevinskom dozvolom još čeka izvedbu zbog internog natječaja provedenog početkom devedesetih za izgradnju pastoralnog centra. O ovom problemu pisao je Saša Ljubičić.

Na koji način recentna izgradnja na zelenoj površini uz Poljičku cestu ugrožava koncept ulice Ruđera Boškovića? Jeste li dali suglasnost za taj projekt?

Bio sam obaviješten da je bez mog znanja zatražena dozvola za građevinsku intervenciju na zelenoj površini. Već 12. prosinca 2010. godine kao autor namjene svih prizemlja ulice najoštrije sam se protivio takvom zahtjevu Upravnom odjelu za prostorno uređenje i graditeljstvo grada Splita. Prof. emer. Ivo Šimunović obratio se Ministarstvu graditeljstva 7. siječnja 2014. godine i objasnio da kao profesor Arhitektonskog fakulteta u Splitu radi na suzbijanju urbanog nasilja, bespredmetnih interpolacija i zgušnjavanja urbanih struktura. Apsolutno se slažem s njim u sljedećim mišljenjima: Boškovićeva ulica je u cijelosti dovršena i u njoj nema mjesta za interpolacije. Spontano se nameće osjećaj duboke povrede postojećeg rješenja. Ulica s trgovima i središnje označenoj kamenoj centurijaciji (širine 8 metara koliko je i širina nathodnika) sa slobodnim vizurama izdržala je punih 40 godina. Do Badnje noći 2015. godine kada je na zelenoj gradskoj površini betonirana velika armirana ploča koja je svojim gabaritima zauzela i dio trga i dio spomenute centurijacije. Daljnjom izgradnjom preko Božića i praznika poremetile su se slobodne vizure prema moru. Stanovnici, vlasnici okolnih objekata i kolege arhitekti postavljali su mi pitanja kako se tako nešto može dogoditi. Ocjenjujem ovu izgradnju kao kulturnu i urbanističku sramotu grada Splita.

Kvalificiranje marginalnog ostakljenog ugostiteljskog prostora kao “završetka Splita 3″ možemo čitati kao uvod u konačni kraj i poništavanje jednog civilizacijskog planerskog iskoraka koji je obilježio splitsku eru građenja grada po mjeri čovjeka. U aktualnim traženjima za izmjene GUP-a Grada Splita su i daleko veći zahvati, poput ideje da se na igralište i parkiralište na Trsteniku umetnu dvije nove zgrade, kojima bi se nepovratno izgubile sve one karakteristike koje širi obuhvat Splita 3 čine sjajnim mjestom za život. Što nam je činiti da bismo spriječili daljnje devastacije?

Rješenje Urbanističkog instituta Slovenije zasnovano u cijelosti na ortogonalnoj gradskoj mreži pješačkih puteva, stambenih ulica i dalmatinskih kala uz dvije glavne pješačke ulice sa koncentracijom gradskih sadržaja potrebno je zaštititi. Brojni stručnjaci svih profesija koji su posjećivali Radnu grupu Split 3 kod velike makete u knjigu utisaka davali su najviše ocjene. To urbanističko rješenje je pravo kulturno blago grada Splita te da bi spriječili daljnje devastacije predlažem da se proglasi i zaštiti kao kulturno dobro na sljedećim sjednicama gradskog vijeća.

Diana Magdić

  • krstarica
  • mediteranska ulica
  • narusena vizura
  • kafic na zelenoj povrsini
  • Blokirani pogled
  • ssu
0 comments