A zašto Matejuška umjesto hidroavionska ne bi bila hidrogenska…

“Počevši od kolovoza 2013. rijetko prođe koji tjedan a da nas gradonačelnik Baldasar preko medija ne ‘brifira’ o hidroavionima na Matejuški, kojih će čas biti, pa opet neće; pa će ih biti ali s kafićima bez restorana, a onda ni to, nego malo udaljeno, više prema ‘Ambasadoru’, ali tako da se pazi na građane, a i na moguće jugo; samo se prethodno treba dogovoriti sa svim partnerima, barem onima koji nisu agresivni”, stoji u reakciji Građanske inicijative Split (GIST) u kojoj se uz ostalo ističe kako je hidravionsko pristanište samo jedna od mogućih ideja te je javnost potrebno upoznati i s drugim prijedlozima koji se u posljednje dvije godine spominju.

Reakciju GIST-a prenosimo u cijelosti, a prijedloge pristigle na “natječaj Matejuška” u protekle dvije godine navodimo na kraju.

Pletu štuke, hidroavioni…

Znate ono kad pošćer iz Maloga mista broji
koliko slova ‘N’ ima u denmonštrancjunin…

E, pa do danas nam je taj broj nepoznanica, ali da bi ih moglo bit – moglo bi. I to vrlo skoro.

Prošli je gradonačelnik, prisjetimo se jer imamo zašto, prilično đilkoški onomad nasrnuo na Marjan, a poglavito na Prvu vodu, pa je, u reaktivnim i rekreacijskim danima ‘obrane i zaštite’ protiv tih ataka izišlo nekoliko tisuća ljudi. Nakon toga je sve ‘završilo’ tako da je gradonačelniku, po prvi put u povijesti, od strane Društva za zaštitu i unapređenje Marjana – koje, ne zaboravimo, postoji od 1903. – oduzeta ‘titula’ njihova počasnog predsjednika. Svo zlo s time. Jer, opekavši se, i tobože prestrašivši, poslije je, da se dodvori građanstvu ili da zametne trag, Kerum pristao čak i na osnivanje famoznog Povjerenstva za izradu Nacrta prijedloga Plana upravljanja povijesnom jezgrom Splita i Dioklecijanovom palačom – ma što to značilo i ma kad bilo gotovo. Bitno je bilo da se postigne primirje s nabujalim udrugama i građanskim akcijama, a gradonačelniku od formata ionako su od sadržaja u povijesnoj jezgri više nego dovoljna bila ona prva dva tri kafića na Rivi. I to je bilo to.

Današnji je – novi i bolji – gradonačelnik, već na početku mandata dično prionuo primjereno zaštiti Marjan pa je prvo imenovao novog ravnatelja Javne ustanove za upravljanje park šumom Marjan, a zatim Ustanovi promijenio i nadzorni odbor. Tako se sad možemo nadati marjanskom procvatu, a pogotovo otkako su na tom javnom brdu političke stranke stale zauzimati i održavati ‘svoje’ parcele.

Što to rade vladari jezgre u zimskom periodu?

No, uslijed tolike zaštite Marjana izgleda da se dogodio stanoviti disbalans u kojemu rečeni – novi i bolji – gradonačelnik ne prestaje nasrtati na povijesnu jezgru Splita, demonstrirajući u njoj gotovo svakodnevno zaprepašćujuću demokratsku insuficijenciju, indolenciju i invalidnost. Gradonačelnik je prvo – ‘probno’, samovoljno i neovlašteno i jedva se iz te sramote poslije izvukavši – stao uređivati Tomislavovu ulicu sjeverno od Galerije umjetnina, nazvavši krameraj kojega je cijeloga ljeta tamo odobrio nekakvim ‘art marketom’. Potom je nastavio vršljati po Pazaru, opet bez bilo kakvog stručnih uporišta i uzusa obaveznih za ključne gradske sadržaje i prostore tik uz samu Palaču, pa se i iz toga izvlačio floskulama o hitnim kozmetičkim popravcima nakon kojih će slijediti primjereni natječaji. Ni to mu nije bilo dosta, pa je isti nikom jasni rašomon – malo javna nabava, malo javni natječaj; malo privatno, malo javno partnerstvo – otvorio i još ga drži otvorenim i nad tzv. turističkom palačom. A kroz cijelo to vrijeme, on se – kao i sa bitvama na Zapadnoj obali – igra hidroaviona na Matejuški i pregovara o tome sa svim ‘strankama u postupku’, osim s građanima Splita, osim sa stanovnicima jezgre, mještanima i posjetiteljima Matejuške i kotara Varoš, udrugama civilnog društva, a također preskačući cijelo vrijeme i Povjerenstvo – kojemu je, svojom voljom, i sam u sastavu – i kojemu je upravo centralna zadaća da odredi Jezgri primjerene i prihvatljive sadržaje i način razvoja.

matroska

Rezultat svega toga – za početak – može biti samo jedan. Ne taj da će ga Povjerenstvo izbaciti iz svog članstva, kao što je to Društvo Marjan učinilo Kerumu, nego taj da će gradonačelnik Baldasar (sa ili bez pridruženog Župana svejedno) izbaciti grad Split s UNESCO-va popisa povijesnih gradova s iznimnom kulturnom baštinom pod čijom je zaštitom povijesna jezgra još od 1979. godine.

Prema tome, ili, kao prvo – da ne bude nikakvih dvojbi o tome tko je što učinio, čini i činit će – javno obavještavamo gradonačelnika da je Građanska inicijativa Split sve odgovorne – u koje je uključena i sadašnja gradska uprava – prijavila UNESCO-u zbog postupaka ugrožavanja povijesnog bedema Contarini i izdavanja spornih građevinskih dozvola za gradnju na toj lokaciji, a to isto GRIST će učiniti i sa samim namjerama, ili planovima, ili neovlaštenim pregovorima da se na Matejušku smješta bilo kakvo pristanište / uzletište za hidroavione, pa makar gradonačelnik UNESCO-u obećao i besplatne karte i mukte kavu na uzletištu. Toliko, za sada, pod jedan, od GIST-a.

Pod dva, gradonačelnik slobodno može očekivati da mu građani (‘meko’ događanje naroda) – slično kao što su Marini Lovrić Merzel autiće – pred Banovinu počnu ostavljati hidroaviončiće, a što se matičnog Župana tiče, njemu je ionako akvapark u Dugopolju pred dovršetkom, pa ne sumnjamo da je ‘prostornim planom’ predvidio i hidroavionsku malenkost.

I pod tri, dok se mi ostali prisjetimo slike Matejuške na dan kad je Split dočekivao wimbledonskog pobjednika 2000. godine, gradonačelnik neka odmah počne brojati broj brodica u gradskoj luci, a ako mu se učini da ih je previše neka zadatak proslijedi pomoćnicima, savjetnicima, pročelnicima i inima, a on neka se zabavi sa brojem slova ‘N’ u onoj riječi s početka teksta. Eto, kladimo se sa svim Baldavrnjama i Ževrsarima ovoga svijeta da je više slova ‘N’ u denmonštrancjunima, nego što će ikad s Matejuške poletjeti hidroaviona…

Lud, luđi, taman?

A pod četiri, možda smo premudrim glavešinama Grada i Županije već sad dužni ispriku, jer smo sve posve pogrešno i preozbiljno shvatili. Ne isključujemo, naime, ni mogućnost da je negdje ponovo raspisan natječaj tko će predložiti najveću glupost za Matejušku. Budući da je cijela 2013. godina upravo njima obilovala i već dala vrlo kvalitetne prijedloge, možda je ovo sad finalno pokladno natjecanje. Ako je tako želimo se prisjetiti naših favorita i dodati skroman vlastiti prijedlog. Čisto da se ne kaže da uvijek samo kritiziramo, a ništa ne predlažemo. No, kako tekstove o ovome gradu više nije moguće pisati bez dossiera, pregled naših favorita dajemo u prilogu. Jedini je problem kod petog, posljednjeg od pristiglih prijedloga što bi Matejuška umjesto hidroavionske mogla postati hidrogenska…

Otvoreni natječajni dossier: Matejuška

Ne sumnjamo da će gradsko-županijsko-državno-međunarodno-korporacijske službe i tijela pravedno ocijeniti sve do sada za Natječaj Matejuška pristigle prijedloge, pa ih ovdje ne vrednujemo nego ih tek iznosimo redoslijedom kojim su se pojavili:

PRIJEDLOG PRVI – 15. 03. 2013.
Radni naziv projekta: SISORANA (Koncertna dvorana u obliku sise na Matejuški)
Predlagatelj: arhitekt Nedjeljko Bajto u suradnji sa Slobodnom Dalmacijom

PRIJEDLOG DRUGI – 07. 05. 2013.
Radni naziv projekta: GN INNER CITY TRANSPLACE (Premještanje Grgura Ninskoga na Matejušku)
Predlagatelji: kirurg Hrvoje Tomasović u suradnji sa Selmom Katunarić i Borisom Strujićem

PRIJEDLOG TREĆI – 11. 10. 2013.
Radni naziv projekta: URINOSKULPTURA (Vizualno poboljšanje pišanja na Matejuški)
Predlagatelji: Grupa 5 i 20, pod mentorstvom Karla Kazinotija i Ane Bušić te pokroviteljstvom DAS-a

PRIJEDLOG ČETVRTI – 22. 08. 2014.
Radni naziv projekta: HIDROAVIO VIA ECA (Sletno-uzletna pontonizacija Matejuške)
Predlagatelji: European Coastal Airlines, njemačko-hrvatska tvrtka u suradnji sa Splitsko dalmatinskom županijom, gradom Splitom te mnogim medijskim promotorima

PRIJEDLOG PETI – 21. 10. 2014.
Radni naziv projekta: TSAR INSTITU-SEUM (Osnivanje na Matejuški instituta za termonuklearna istraživanja uz spuštanje Debelog Ivana Ukrajinskim tokom preko Gorućeg Kijeva)
Predlagatelji: NLO mateYuska GRIST u suradnji sa CUMEZ–klubom studenata PMF-a.

GIST

STav

 

0 comments